ŠV 28. IX. NZZ: SAM PROTIV NARODA?

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 28. IX. 2002. Hrvatska se distancira od UN-ova suda "U petak je hrvatski parlament, Sabor, na sjednici koja se otegnula do večeri raspravljao o optužnici haaškog suda protiv 83-godišnjeg bivšeg načelnika glavnog stožera Janka Bobetka, pristigloj proteklog ponedjeljka. 66 prijavljenih sudionika u raspravi posvetilo je svoje istupe jednoj jedinoj temi - nastavku suradnje Hrvatske sa sudom UN za ratne zločince. Velika većina govornika poduprla je nastojanje Račanove vlade da pravno ospori optužnicu protiv Bobetka. Desno nacionalistički HDZ je kao najveća oporbena stranka - nekada svemoćna stranka utemeljitelja hrvatske države Franje Tuđmana - zatražio buduće ispitivanje ispravnosti forme i sadržaja svih optužnica koje stignu iz Den Haaga. Neki su govornici ljevice istupili samokritički, predbacivši domaćem pravosuđu da se dosada premalo angažiralo na kaznenoj gonidbi ratnih zločina, počinjenih u Hrvatskoj. Na poticaj zamjenika hrvatskog premijera Gorana Granića hrvatska je vlada već prije službenog prispijeća optužnice protiv Bobetka zauzela stav da je ostarjelog generala, kojeg štuju u svim dijelovima Hrvatske, štiti hrvatski ustav. U optužnici nije precizno navedeno da je operacija, pokrenuta 1993. g. u medačkom području protiv srpskih snaga, zapravo bila usmjerena protiv terorista koji su protupravno s hrvatskog teritorija redovito napadali grad Gospić, napominje hrvatska vlada. Iza tog istupa krije se stav da su u oružanoj borbi protiv srpskih postrojbi ondašnje republike krajine, koju u Hrvatskoj nazivaju 'Domovinskim ratom', doduše, i Hrvati počinili ratne zločine ali da njih treba drugačije kazneno goniti nego one koje je počinila srpska strana. Granića posebno smeta formulacija u optužnici po kojoj je cilj hrvatske operacije bilo etničko čišćenje. Hrvatska je zakon o suradnji s haaškim sudom prihvatila pod pritiskom međunarodne zajednice već 1996., dok je na vlasti još bio HDZ. Tuđmanova vlada ustrajala je na netočnoj tvrdnji da su optuženi bez iznimke bosanski Hrvati, pozvani na odgovornost zbog zločina u Bosni. G. 1998. hrvatska vlada povjerila je jednom američkom odvjetničkom uredu mandat da pokuša osporiti nadležnost haaškog suda u slučaju Hrvata optuženih za zločine počinjene u Hrvatskoj. Nakon promjene vlasti u siječnju 2000. prve haaške optužnice protiv hrvatskih časnika Norca i Oreškovića izazvale su prosvjede širom Hrvatske. Sud UN-a na kraju je prihvatio prijedlog da suđenje bude održano pred hrvatskim sudom. U srpnju prošle godine optužnice protiv generala Ademija i Gotovine izazvale su čitav niz prosvjeda, uzdrmavši vladajuću koaliciju. Zahvaljujući obzirnom odnosu vlasti Gotovina je uspio pobjeći a Ademi, koji je poput Bobetka optužen za zločine u Metku, dragovoljno se predao haaškom sudu. U srijedu navečer predsjednik Mesić obratio se građanima u vrijeme najveće gledanosti televizijskog programa. Decidirano je podsjetio da je Hrvatska obvezna surađivati s haaškim sudom bez ikakvih uvjeta, odlučno se okomivši na 'one ekstremiste' koji optužnicu protiv Bobetka pokušavaju prikazati kao napad na temelje hrvatske države. Činjenica da se predsjednik navedenim jasnim priopćenjem suprotstavio temeljnom stavu većine svojih sunarodnjaka svjedoči o njegovoj građanskoj hrabrosti i čini ga jednim od rijetkih državnika u toj regiji. Nadalje, Mesić je jasno dao do znanja da zapovjednu odgovornost, istaknutu u slučaju Bobetka, valja shvatiti ozbiljno. Ta se odgovornost odnosi na one koji su zločine zapovjedili, za njih su znali i nisu učinili ništa kako bi ih spriječili i na one koji usprkos upućenosti nisu učinili ništa kako bi kaznili počinitelje. Sasvim je logično što hrvatski predsjednik posebno ističe posljednju navedenu točku budući da će sljedećeg tjedna nastupiti u Den Haagu u ulozi svjedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću. Kao što se i očekivalo, Mesićev je televizijski nastup izazvao bijesan prosvjed ponajprije stranaka na desnoj strani političkog spektra. Čelnik HDZ-a Sanader, kojeg su u inozemstvu ponešto prebrzo ocijenili umjerenim političarem, proglasio je neprihvatljivom paralelu između Miloševića i Bobetka. Odcijepljeni, desno orijentirani dio HDZ-a pod vodstvom Ivića Pašalića, izjavio je da ga je predsjednik razočarao a zamjenik premijera i novi huškač Granić predbacio je Mesiću da je svojim nastupom potkopao pregovaračke pozicije Hrvatske na međunarodnoj sceni. Neutralni promatrači tvrde, doduše, baš suprotno, nazivajući Mesića jedinim visoko rangiranim i uglednim hrvatskim političarom koji je u aktualnoj nacionalističkoj histeriji sačuvao razboritost. Istodobno hrvatska diplomacija očajnički nastoji ograničiti prouzročenu štetu, ističući da je riječ o pravnom a ne političkom osporavanju haaškog suda. Valja sumnjati da će ta finesa biti prihvaćena u inozemstvu. Bobetko je pak u bezbroj interviewa otklonio bilo kakvu odgovornost za zločine, istodobno ne zazirući od toga da za njih okrivi niz podređenih mu časnika. Zagrebom kruži pretpostavka da će se vlada izvući iz dileme priopćenjem da Bobetko ne može biti pritvoren iz zdravstvenih razloga", ističe na kraju izvješća Martin Woker.