DE-HR-S-OPTUŽBE-Sudovi-Kriminal nj 26.IX.-faz-bobetko NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG26. IX. 2002.U borbi za obranu Domovinskog rata"'Tko se boji vukova, ne smije u šumu', rekao je 83-godišnji hrvatski general Janko Bobetko u
interviewu objavljenom u srijedu u dnevniku Jutarnji list. 'Moramo izdržati, bez obzira na posljedice', rekao je, jer Hrvatska proživljava 'povijesni trenutak'. Bobetko je kao bivši šef glavnoga stožera za Hrvate jedan od junaka rata od 1991. do 1995. koji je poslije proglašenja neovisnosti u lipnju 1991. započeo s napadima Jugoslavenske narodne armije koja je zaposjela velike dijelove hrvatskoga teritorija i prognala hrvatsko stanovništvo.Njegov apel za nacionalnim jedinstvom stoga je pao na plodno tlo. Bobetko govori za vlastitu stvar: otkako je Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Haagu protiv Bobetka podigao optužnicu, s njim se nisu solidarizirale samo stranke nacionalne oporbe, nego i vladajući socijaldemokratski SDP. Optužnicu drže politički navođenim pokušajem dovođenja u pitanje državne neovisnosti Hrvatske i destabilizacije zemlje. Predsjednik vlade Ivica Račan najavio je da njegova vlada neće izručiti Bobetka i da
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
26. IX. 2002.
U borbi za obranu Domovinskog rata
"'Tko se boji vukova, ne smije u šumu', rekao je 83-godišnji
hrvatski general Janko Bobetko u interviewu objavljenom u srijedu u
dnevniku Jutarnji list. 'Moramo izdržati, bez obzira na
posljedice', rekao je, jer Hrvatska proživljava 'povijesni
trenutak'. Bobetko je kao bivši šef glavnoga stožera za Hrvate
jedan od junaka rata od 1991. do 1995. koji je poslije proglašenja
neovisnosti u lipnju 1991. započeo s napadima Jugoslavenske
narodne armije koja je zaposjela velike dijelove hrvatskoga
teritorija i prognala hrvatsko stanovništvo.
Njegov apel za nacionalnim jedinstvom stoga je pao na plodno tlo.
Bobetko govori za vlastitu stvar: otkako je Međunarodni sud za
ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Haagu protiv Bobetka podigao
optužnicu, s njim se nisu solidarizirale samo stranke nacionalne
oporbe, nego i vladajući socijaldemokratski SDP. Optužnicu drže
politički navođenim pokušajem dovođenja u pitanje državne
neovisnosti Hrvatske i destabilizacije zemlje. Predsjednik vlade
Ivica Račan najavio je da njegova vlada neće izručiti Bobetka i da
će svim pravnim sredstvima postupiti protiv optužnice. No da ta
borba 'nije politička', jer se ne želi obustaviti suradnja s
haaškim sudom.
Pravna sredstva Zagreb zapravo nema na raspolaganju. U Haagu
ukazuju da samo optuženik može uložiti prigovor ali ne hrvatska
vlada. Ako Bobetko ne bude izručen, sud će Vijeću sigurnosti
Ujedinjenih naroda poručiti da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze i
da odbija suradnju, navode hrvatske novine riječi glasnogovornice
haaške tužiteljice. Da nije važno priznaje li Hrvatska optužnicu
ili ne, jer da ju je izdao haaški sud i stoga je valjana.
Zamjenik predsjednika vlade Goran Granić kaže da je Bobetko
obavljao svoju dužnost. 'Ne bojimo se sankcija. Optužnica
proturiječi ustavu i stoga ne može biti temelj sankcijama protiv
zemlje.' Socijaldemokratska ministrica obrane Željka Antunović
izjavila je da SDP sada vodi 'tešku borbu za obranu Domovinskog
rata, Hrvatske vojske i svih ustanova koje su sudjelovale u ratu i
donosile odluke.' 'Legitimnost naših obrambenih vojnih akcija' ne
smije se dovesti u pitanje, a to vrijedi i za 'Operaciju Medački
džep'. Predsjednik oporbene nacionalkonzervativne Hrvatske
demokratske zajednice (HDZ) Sanader, koja je pod predsjednikom
Franjom Tuđmanom do prije tri godine bila neke vrste državna
stranka, predbacila je haaškomu sudu 'politizaciju'. Da je Bobetko
čovjek visokih moralnih načela kojega se ni izdaleka ne smije
dovesti u vezu s ratnim zločinima. HDZ ocjenjuje da je optužnica
usmjerena protiv hrvatske države.
Optužnica protiv Bobetka odnosi se na događaje na području veličine
oko dvadeset četvornih metara u sjevernoj krajini kojom je od 1991.
do 1995. vladala secesionistička 'Srpska republika krajina' (RSK).
Iz tako zvanog Medačkog džepa srpsko je topništvo stalno gađalo
grad Gospić. 9. rujna 1993. hrvatska je vojska započela kaznenu
akciju. Medački je džep zauzet, ali je napredovanje Hrvata zapelo
poslije dva dana. Poslije pregovora s predstavnicima Ujedinjenih
naroda i RSK, Hrvati su se povukli i predali područje plavim
kacigama.
Tih su dana, a osobito kod povlačenja, počinjeni brojni zločini nad
srpskim stanovništvom. Prema haaškoj optužnici ubijeno je najmanje
stotinu Srba, što odgovara četvrtini lokalnog stanovništva.
Zarobljeni i ranjeni srpski vojnici su mučeni, neki su osakaćeni,
druge su vezali za automobile i vukli ih ulicama.
Među žrtvama bilo je 29 civila, među njima i žene i starci. Da je
jedna Srpkinja javno spaljena. U selima je poklana stoka, bunari
zatrovani, kuće opljačkane, oko tri stotine kuća dignuto u zrak ili
zapaljeno. 'Kao rezultat tih raširenih i sustavnih protuzakonitih
djelovanja tijekom hrvatske vojne operacije, Medački je džep
postao neprikladan za život', kaže se u optužnici. Optužnica za te
ratne zločine okrivljuje tadašnjega šefa glavnoga stožera Bobetka.
Protiv njemu podređenih časnika koji su zapovijedali na području
Medačkoga džepa, generala Rahima Ademija i Mirka Norca, haaški je
sud već ranije podigao optužnice. Norac je pred sudom u hrvatskom
gradu Rijeci.
Zločine koji su se dogodili na području Medaka, hrvatska vlada ne
poriče niti ih umanjuje, ali samu operaciju hrvatskih oružanih
snaga drži nužnom i zakonitom, jer su teroristi to područje
koristili kao bazu. U petak se u parlamentu (Saboru) održava
posebna sjednica o slučaju Bobetku. Ne isključuje se mogućnost da
afera dovede do novih izbora. U lipnju prošle godine Račanova se
vlada zbog odluke da u Haag izruči Ademija i do danas traženog
generala Antu Gotovinu, gotovo raspala. Zbog prosvjeda su
četvorica ministara dali ostavke a Račan je napokon morao u Saboru
postaviti pitanje o povjerenju. Nekoliko mjeseci prije toga u
Splitu je poslije uhićenja Norca prosvjedovalo protiv progona
hrvatskih vojnika više od sto tisuća ljudi, među njima mnogo ratnih
veterana. Na najvećim prosvjedima u povijesti neovisne Hrvatske,
tada je u cijeloj zemlji sudjelovalo oko 200 tisuća ljudi. U
ispitivanju mišljenja početkom ovoga tjedna, 84 se posto ispitanih
očitovalo se protiv izručenja generala Bobetka", izvješćuje Karl-
Peter Schwarz.