FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 26.IX.-FAZ-BOBETKO

Autor: ;RPET;MKOV;
DE-HR-S-OPTUŽBE-Sudovi-Kriminal nj 26.IX.-faz-bobetko NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG26. IX. 2002.U borbi za obranu Domovinskog rata"'Tko se boji vukova, ne smije u šumu', rekao je 83-godišnji hrvatski general Janko Bobetko u interviewu objavljenom u srijedu u dnevniku Jutarnji list. 'Moramo izdržati, bez obzira na posljedice', rekao je, jer Hrvatska proživljava 'povijesni trenutak'. Bobetko je kao bivši šef glavnoga stožera za Hrvate jedan od junaka rata od 1991. do 1995. koji je poslije proglašenja neovisnosti u lipnju 1991. započeo s napadima Jugoslavenske narodne armije koja je zaposjela velike dijelove hrvatskoga teritorija i prognala hrvatsko stanovništvo.Njegov apel za nacionalnim jedinstvom stoga je pao na plodno tlo. Bobetko govori za vlastitu stvar: otkako je Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Haagu protiv Bobetka podigao optužnicu, s njim se nisu solidarizirale samo stranke nacionalne oporbe, nego i vladajući socijaldemokratski SDP. Optužnicu drže politički navođenim pokušajem dovođenja u pitanje državne neovisnosti Hrvatske i destabilizacije zemlje. Predsjednik vlade Ivica Račan najavio je da njegova vlada neće izručiti Bobetka i da
NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 26. IX. 2002. U borbi za obranu Domovinskog rata "'Tko se boji vukova, ne smije u šumu', rekao je 83-godišnji hrvatski general Janko Bobetko u interviewu objavljenom u srijedu u dnevniku Jutarnji list. 'Moramo izdržati, bez obzira na posljedice', rekao je, jer Hrvatska proživljava 'povijesni trenutak'. Bobetko je kao bivši šef glavnoga stožera za Hrvate jedan od junaka rata od 1991. do 1995. koji je poslije proglašenja neovisnosti u lipnju 1991. započeo s napadima Jugoslavenske narodne armije koja je zaposjela velike dijelove hrvatskoga teritorija i prognala hrvatsko stanovništvo. Njegov apel za nacionalnim jedinstvom stoga je pao na plodno tlo. Bobetko govori za vlastitu stvar: otkako je Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Haagu protiv Bobetka podigao optužnicu, s njim se nisu solidarizirale samo stranke nacionalne oporbe, nego i vladajući socijaldemokratski SDP. Optužnicu drže politički navođenim pokušajem dovođenja u pitanje državne neovisnosti Hrvatske i destabilizacije zemlje. Predsjednik vlade Ivica Račan najavio je da njegova vlada neće izručiti Bobetka i da će svim pravnim sredstvima postupiti protiv optužnice. No da ta borba 'nije politička', jer se ne želi obustaviti suradnja s haaškim sudom. Pravna sredstva Zagreb zapravo nema na raspolaganju. U Haagu ukazuju da samo optuženik može uložiti prigovor ali ne hrvatska vlada. Ako Bobetko ne bude izručen, sud će Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda poručiti da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze i da odbija suradnju, navode hrvatske novine riječi glasnogovornice haaške tužiteljice. Da nije važno priznaje li Hrvatska optužnicu ili ne, jer da ju je izdao haaški sud i stoga je valjana. Zamjenik predsjednika vlade Goran Granić kaže da je Bobetko obavljao svoju dužnost. 'Ne bojimo se sankcija. Optužnica proturiječi ustavu i stoga ne može biti temelj sankcijama protiv zemlje.' Socijaldemokratska ministrica obrane Željka Antunović izjavila je da SDP sada vodi 'tešku borbu za obranu Domovinskog rata, Hrvatske vojske i svih ustanova koje su sudjelovale u ratu i donosile odluke.' 'Legitimnost naših obrambenih vojnih akcija' ne smije se dovesti u pitanje, a to vrijedi i za 'Operaciju Medački džep'. Predsjednik oporbene nacionalkonzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Sanader, koja je pod predsjednikom Franjom Tuđmanom do prije tri godine bila neke vrste državna stranka, predbacila je haaškomu sudu 'politizaciju'. Da je Bobetko čovjek visokih moralnih načela kojega se ni izdaleka ne smije dovesti u vezu s ratnim zločinima. HDZ ocjenjuje da je optužnica usmjerena protiv hrvatske države. Optužnica protiv Bobetka odnosi se na događaje na području veličine oko dvadeset četvornih metara u sjevernoj krajini kojom je od 1991. do 1995. vladala secesionistička 'Srpska republika krajina' (RSK). Iz tako zvanog Medačkog džepa srpsko je topništvo stalno gađalo grad Gospić. 9. rujna 1993. hrvatska je vojska započela kaznenu akciju. Medački je džep zauzet, ali je napredovanje Hrvata zapelo poslije dva dana. Poslije pregovora s predstavnicima Ujedinjenih naroda i RSK, Hrvati su se povukli i predali područje plavim kacigama. Tih su dana, a osobito kod povlačenja, počinjeni brojni zločini nad srpskim stanovništvom. Prema haaškoj optužnici ubijeno je najmanje stotinu Srba, što odgovara četvrtini lokalnog stanovništva. Zarobljeni i ranjeni srpski vojnici su mučeni, neki su osakaćeni, druge su vezali za automobile i vukli ih ulicama. Među žrtvama bilo je 29 civila, među njima i žene i starci. Da je jedna Srpkinja javno spaljena. U selima je poklana stoka, bunari zatrovani, kuće opljačkane, oko tri stotine kuća dignuto u zrak ili zapaljeno. 'Kao rezultat tih raširenih i sustavnih protuzakonitih djelovanja tijekom hrvatske vojne operacije, Medački je džep postao neprikladan za život', kaže se u optužnici. Optužnica za te ratne zločine okrivljuje tadašnjega šefa glavnoga stožera Bobetka. Protiv njemu podređenih časnika koji su zapovijedali na području Medačkoga džepa, generala Rahima Ademija i Mirka Norca, haaški je sud već ranije podigao optužnice. Norac je pred sudom u hrvatskom gradu Rijeci. Zločine koji su se dogodili na području Medaka, hrvatska vlada ne poriče niti ih umanjuje, ali samu operaciju hrvatskih oružanih snaga drži nužnom i zakonitom, jer su teroristi to područje koristili kao bazu. U petak se u parlamentu (Saboru) održava posebna sjednica o slučaju Bobetku. Ne isključuje se mogućnost da afera dovede do novih izbora. U lipnju prošle godine Račanova se vlada zbog odluke da u Haag izruči Ademija i do danas traženog generala Antu Gotovinu, gotovo raspala. Zbog prosvjeda su četvorica ministara dali ostavke a Račan je napokon morao u Saboru postaviti pitanje o povjerenju. Nekoliko mjeseci prije toga u Splitu je poslije uhićenja Norca prosvjedovalo protiv progona hrvatskih vojnika više od sto tisuća ljudi, među njima mnogo ratnih veterana. Na najvećim prosvjedima u povijesti neovisne Hrvatske, tada je u cijeloj zemlji sudjelovalo oko 200 tisuća ljudi. U ispitivanju mišljenja početkom ovoga tjedna, 84 se posto ispitanih očitovalo se protiv izručenja generala Bobetka", izvješćuje Karl- Peter Schwarz.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙