MILOŠEVIĆ: SRBI ŽRTVOVANI INTERESU SILA

Posebna izvjestiteljica Hine iz Den Haaga Sanja Pucak DEN HAAG, 26. rujna (Hina) - Haškoj optužnici po kojoj je odgovoran za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, počinjene radi stvaranja etnički čiste srpske države, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u četvrtak je suprostavio tvrdnju da je rat na prostoru bivše Jugoslavije posljedica interesa velikih svjetskih sila zbog kojih je žrtvovana Jugoslavija i srpski narod.#L# "Rat je iniciran kad je Jugoslavija postala suprotna interesu svjetskih sila", rekao je Milošević u uvodnoj riječi na početku hrvatskog i bosanskog dijela haškog suđenja za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Rat su poticale sile izvana oslanjajući se na unutarnje secesionističke snage u Jugoslaviji i to one poražene u Drugom svjetskom ratu, kazao je Milošević poručivši da su Srbi vodili jedino "obrambeni rat". Prije Miloševića, glavni tužitelj u predmetu, Geoffrey Nice u jednoipolsatnoj uvodnoj riječi ponovio je glavne postavke tužiteljstva o Miloševićevoj odgovornosti i dokazima koje će izvesti, opisane ranije u predraspravnom podnesku. Milošević nije bio jedini arhitekt plana etničkog čišćenja kojim bi se tako očišćeni teritoriji pripojili Srbiji ali je "bio ključni sudionik zajedničkog zločinačkog poduhvata" bez kojeg se ne može zamisliti da bi uspjela njegova provedba, kazao je Nice. Svoju uvodnu riječ Milošević je započeo kolažom izjava i snimaka kako bi potkrijepio svoju teoriju o uroti svjetskih sila protiv srpskog naroda. U gotovo jednosatnoj kompilaciji koju su izradili njegovi suradnici smjenjivale su se izjave američkih i njemačkih dužnosnika s izvacima iz govora bivšeg i sadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Stjepana Mesića, slikama Adolfa Hitlera, dokumentarnim slikama Zagreba koji u 1941. dočekuje naciste i višeminutnom snimkom smotre mudžahedinskih postrojbi koju je na području Maglaja obavio bivši predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Svoje mjesto u tom kolažu našle su Tuđmanove riječi da je NDH bila i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda, kao i njegova knjiga "Bespuća povijesne zbiljnosti", riječi Stjepana Mesića da je "obavio zadatak i da Jugoslavije više nema", "eskadroni smrti Tomislava Merčepa", kritike Ivana Zvonimira Čička na račun američke demokracije, pa čak i pjesma "Danke Deutschland" nastala u vrijeme njemačkog priznanja Hrvatske čije je emitiranje izazvalo smijeh u sudskoj galeriji. U tom materijalu čulo se i kako se ideja pokolja pet tisuća muslimana srebreničkog područja rodila u glavi bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona koji je time, tvrdio je Milošević, želio dobiti opravdanje za vojnu interveniju protiv bosanskih Srba. Rat u Hrvatskoj i BiH Milošević je, stoga, stavio u kontekst globalnog neokolonijalizma, njemačkih interesa na Balkanu, američke politike koja je na kraju "otvorila europsko ratište s islamskim fundamentalistima". To je, kazao je Milošević, bila preteča 11. rujna. U svom gotovo trosatnom izlaganju Milošević je razradio teoriju o interesnoj osovini Vatikan-Bonn-Washington i "zaglušujućoj kanonadi medijskog rata" vođenog protiv Srbije. Ta svjetska propaganda koja je, po Miloševiću, uspješno falsificirala povijest rezultirala je uvjerenjem javnosti da su se doista dogodila razaranja Dubrovnika, pokolj na sarajevskim Markalama i logori u Bosni. Sve to, tvrdio je Milošević, neistina je, a, dodao je, za "nepostojeće srpske logore u Bosni Gutman je dobio čak i Pulitzerovu nagradu". U toj kampanji, nabrajao je Milošević, sudjelovali su svi - od "Liječnika bez granica" do udruge "Human Rights Watch". Tom medijskom ratu podlegle su i najpoznatije svjetske židovske udruge koje su se priklonile muslimanima u BiH kako bi preusmjerile bijes arapskih zemalja sa sebe na Srbe, zaključio je Milošević. On je do konca raspravnog dana u četvrtak nizao nebrojene izjave svjetskih dužnosnika od lorda Carringtona o ugroženosti srpskih interesa do francuskog predsjednika Francoisa Mitteranda koji je rekao da Europa nosi dio odgovornosti za rat, potkrepljujući time svoje teze. Milošević je ponovio optužbe na račun Haškog suda kao ilegalne ustanove čiji je cilj manipulacija i prekrajanje povijesti. U tom poslu "ova je optužnica kruna", a sud "sredstvo rata", rekao je. Dok se u svoje uvodno izlaganje unio svom energijom, Milošević je izlaganje tužitelja pratio sjedeći povremeno prekriženih ruku, a povremeno s rukom ležerno zabačenom iza naslona stolice, radeći tek pokoji puta bilješke. Neki dijelovi tužiteljskog izlaganja poput spomena pregovora o podjeli Bosne u Karađorđevu izmamili su njegov osmjeh i poglede prema novinarskoj galeriji. Početak bosanskog i hrvatskog dijela suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku nanovo je oživio interes medija za rad Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Zgrada suda, nakon puno vremena, ponovno je okružena sateliskim kolima velikih svjetskih televizijskih kuća, a ograničeni prostor unutar samog suda u kojem novinari smiju boraviti ispunjen je stolovima koji su velikim dijelom zauzeti. Interes ipak nije dosegao onaj koji je zabilježen na samom početku suđenja. I mjere osiguranja pri ulasku u zgradu suda ponovno su ojačane. Milošević će svoju uvodnu riječ završiti u petak prijepodne, a nakon toga tužitelji će izvesti i svoje prve svjedoke. (Hina) ps sl