RUSIJA-NEZAVIS. 16.9.02. PRIRODNA PODJELA KASPIJA?

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 16.IX.2002. Priroda je sama podijelila Kaspij Viktorija Panfilova razgovarala je s posebnim izaslanikom ruskog predsjednika za Kaspijsko jezero Viktorom Kaljužnim, uoči summita država s tog područja koji se u studenom treba održati u Bakuu: " - Viktore Ivanoviču, u kojoj su fazi pregovori o pravnom rješavanju statusa Kaspija? Kakve se promjene u svezi s tim pitanjem mogu opaziti već danas? = Na zadnjoj sjednici radne skupine pet kaspijskih država razgovaralo se o sporazumima o biosferi, temeljnim sporazumima o zaštiti okoliša, meteorologiji, prijevozu, itd. Spremnost za potpisivanje dokumenta o statusu Kaspija prilično je velika, oko 90 posto. Odlučno napredujemo ka završnoj fazi. Održavaju se konzultacije na dvostranom, trostranom i peterostranom načelu. - Stajališta Rusije, Kazahstana i Azerbajdžana podudaraju se i prilično su jasna. Takvo stajalište drugi sudionici shvaćaju kao zanemarivanje njihovih probitaka. Što možete reći o tomu? = Ostalo se pri načelu peterostranog dogovaranja i nitko ga ne krši. Ako postoje neki bilateralni sporazumi, oni ne proturječe općem načelu - dijelimo dno, voda je zajednička. To je načelo prisutno u svim dvostranim pregovorima i kod potpisivanja bilo kakvih dokumenata o podjeli ta ideologija nipošto ne krši temeljno načelo zemljopisne ravnoteže. Kaspij se danas ne dijeli prema nekom apstraktnom načelu aritmetičke sredine po 20 posto, već prema prirodnom načelu. Mislim da je to pravedno načelo s kojim se nije teško složiti. - Iranska je strana više puta rekla da ne priznaje nikakve bilateralne sporazume o Kaspiju. Može li to štetno djelovati na države koje su potpisale takve sporazume? = Svatko može reći svoje mišljenje, najvažnije je da idemo naprijed. Dakako, poželjno je da se sva pitanja riješe prema peterostranom načelu, jer se tako ne bi trebalo baviti dvostranim susretima. Međutim, peterostrani susreti već pet godina ne daju rezultate, a život ide dalje, njegov razvoj traži da se podjela Kaspija pravno potvrdi. Zato su se kaspijske države odlučile za bilateralne susrete, ne narušavajući načelo jednakosti. Ni tu ne treba osuđivati države koje svoje probleme rješavaju bilateralno. Iza toga ne stoji nečiji pokušaj da si odreže veći dio kolača. Glavno je načelo prirodno. To jest, ako je priroda dala nešto ovoj ili onoj državi, treba poći od toga. Recimo, Kazahstan je dobio 30 posto i ne možemo pobjeći od toga, priroda je tako odlučila. Rusija nije za aritmetičku podjelu, koja se uvijek može pobiti, već za prirodnu. - Stajalište Irana oštro proturječi ostalim kaspijskim državama. Mislite li da ima nade da se nešto promijeni? = Prvo, ne smije se čitav Iran poistovjetiti s negativnim pristupom rješavanju kaspijskog problema. Mislim da u Iranu ima političara koji shvaćaju da treba ići naprijed. U zadnje se vrijeme to doista događa. Najnovija sjednica radne skupine pokazala je da iransko čelništvo teži popuštanju i pragmatizmu. U Iranu postoje oporbene snage koje se moraju pokazati. Zato je kaspijska problematika pogodna tema, što sadašnje iransko čelništvu ometa u traženju nagodbe. - Mijenja li se danas stajalište Turkmenije? = Sve se države obraćaju Turkmeniji zato da bi se kretale naprijed. Na prošlom se susretu radna skupina dogovorila i odlučila da će Turkmenija organizirati dvostrane susrete s Kazahstanom, Azerbajdžanom i Iranom. S velikim nestrpljenjem očekujemo početak tih pregovora. - Na Kaspiju je održana velika vojna vježba vojno-pomorskih snaga Rusije u kojima su sudjelovali predstavnici Kazahstana i Azerbajdžana. Hoće li ta vježba utjecati na buduću sigurnost na Kaspiju? = Ponajprije, ta je vježba jako važna za Rusiju. Vježba je normalna stvar. Čudim se što mnogi misle da je početak vojne vježbe dokaz o spremnosti za rat. To je čista glupost koja se svjesno napuhava. Rusija je jasno utvrdila ciljeve vježbe na području Kaspija. Oni su u potpunosti miroljubivi i skopčani su s mirom na Kaspiju. Što snažnija i pokretnija bude kaspijska flotila danas, to je sigurnije da se na kavkaskom i kaspijskom području mogu jamčiti stabilnost i mir. Povrh toga, danas se sigurnost ne može odijeliti od gospodarstva i od politike. Zato, kada govorimo o pravnoj jasnoći na Kaspiju, to su upravo pitanja stabilnosti, gospodarstva i politike. Utvrđivanje statusa je teška pravna zadaća koja daje odgovor na sva pitanja u uzajamnim odnošajima peterih kaspijskih država. - Uskoro će se početi graditi glavni izvozni naftovod Baku-Tbilisi- Džejhan. Je li Rusija i dalje na istom stajalištu? = Tko je odlučio graditi naftovod neka ga gradi. Rusija danas nikome ne stavlja uzdu, nijednoj naftnoj tvrtki. Svaka se kompanija razvija samostalno, prema vlastitim probitcima. To je u redu. Država mora paziti da se u suradnji s naftnim tvrtkama poštivaju uljudbene i zakonske norme, koje u potpunosti odgovaraju zakonima na području Rusije. Mislim da, kada se potvrdi praktična korist od tog naftovoda, tamo neće doći samo 'Lukojl', već i druge naftne kompanije."