HR-banke-Makrogospodarstvo Nastavljen oporavak deviznih depozita i rast plasmana banaka Nastavljen oporavak deviznih depozita i rast plasmana banakaUz nastavak oporavka deviznih depozita nastavlja se i snažan rast plasmana poslovnih
banaka ostalim sektorima. Po podacima Hrvatske narodne banke, krajem srpnja ukupni su devizni depoziti u poslovnim bankama iznosili 69,2 milijarde kuna, a plasmani banaka ostalim sektorima 87,4 milijardi kuna. Tijekom lipnja i srpnja nastavljan je oporavak deviznih depozita započet u svibnju. Dosegnuta srpanjska razina i nadalje je niža nego početkom ove godine, tako da nije došlo do potpunog oporavka deviznih depozita nakon prvog tromjesečja, napominju iz HNB-a. Devizni su se depoziti smanjivali ili stagnirali zbog post euro efekta i problema u Riječkoj banci. Njihov blagi oporavak naznačen u svibnju intenziviran je u srpnju kada su prvi put ove godine značajnije porasli. Srpanjski rast iznosio je efektivno 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto. Krajem srpnja devizni depoziti iznose 69,2 milijarde kuna, što je godišnji porast od 34,3 posto. To je i nadalje niža razina nego početkom ove godine (krajem siječnja devizni su depoziti iznosili 74,8 milijardi kuna, a koncem veljače 73,6 milijardi kuna). Nastavlja se snažan rast plasmana banaka ostalim sektorima koji se i dalje financira smanjenjem neto inozemne aktive poslovnih
Nastavljen oporavak deviznih depozita i rast plasmana banaka
Uz nastavak oporavka deviznih depozita nastavlja se i snažan rast
plasmana poslovnih banaka ostalim sektorima. Po podacima Hrvatske
narodne banke, krajem srpnja ukupni su devizni depoziti u poslovnim
bankama iznosili 69,2 milijarde kuna, a plasmani banaka ostalim
sektorima 87,4 milijardi kuna. Tijekom lipnja i srpnja nastavljan
je oporavak deviznih depozita započet u svibnju. Dosegnuta
srpanjska razina i nadalje je niža nego početkom ove godine, tako da
nije došlo do potpunog oporavka deviznih depozita nakon prvog
tromjesečja, napominju iz HNB-a.
Devizni su se depoziti smanjivali ili stagnirali zbog post euro
efekta i problema u Riječkoj banci. Njihov blagi oporavak naznačen
u svibnju intenziviran je u srpnju kada su prvi put ove godine
značajnije porasli. Srpanjski rast iznosio je efektivno 1,2
milijarde kuna ili 1,8 posto. Krajem srpnja devizni depoziti iznose
69,2 milijarde kuna, što je godišnji porast od 34,3 posto. To je i
nadalje niža razina nego početkom ove godine (krajem siječnja
devizni su depoziti iznosili 74,8 milijardi kuna, a koncem veljače
73,6 milijardi kuna).
Nastavlja se snažan rast plasmana banaka ostalim sektorima koji se
i dalje financira smanjenjem neto inozemne aktive poslovnih
banaka. Plasmani nebankovnom sektoru veći su krajem srpnja za 3,5
milijardi kuna (4,16 posto), nego krajem svibnja. Ukupni plasmani
na kraju srpnja iznose 87,4 milijarde kuna, što je za 27,7 posto
više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Tijekom lipnja i srpnja nastavljen je trend visokih stopa rasta
kredita stanovništvu i poduzećima, pri čemu krediti stanovništvu
rastu brže od kredita tvrtkama. Tako su krediti stanovništvu na
kraju srpnja ove godine bili 39,5 posto veći od kredita u istom
mjesecu lani, dok su krediti odobreni poduzećima u istom razdoblju
porasli za 20,1 posto.