FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 7. IX. AMERIČKO-RUSKI ODNOSI U SJENI TERORIZMA

Autor: ;MKRI;MKOV;
US-RU-IQ-IR-terorizam-/sukobi/ra-Vlada-anje VOA 7. IX. američko-ruski odnosi u sjeni terorizma GLAS AMERIKE - VOA7. IX. 2002.Američko-ruski odnosi u sjeni globalnog terorizma. Iz Moskve - Rebecca Santana.U našoj seriji Godinu dana nakon terorističkih napada ? danas ? odnosi s Rusijom. Nakon prošlogodišnjih terorističkih napada Rusija je postala jedan od najpouzdanijih američkih partnera u ratu protiv terorizma. Međutim u posljednjih je nekoliko tjedana Moskva povukla nekoliko poteza koji dovode u sumnju njezinu stvarnu privrženost Zapadu. Samo dan nakon tragičnih napada predsjednik Vladimir Putin je ponudio punu potporu Sjedinjenim Državama, što je uključivalo i ruski pristanak na američku vojnu nazočnost u državama Središnje Azije koje su donedavno bile dio Sovjetskog Saveza. Vjačeslav Nikonov, znanstvenik u moskovskoj zakladi Politika, drži da se sadašnji trenutak odnosa dvije supersile zaista može nazvati revolucionarnim: = Usporedimo li današnje odnose s onima u prošlosti mislim da su ovi sadašnji odnosi najbolji rusko-američki odnosi u povijesti ? dakle ? od Deklaracije neovisnosti.Međutim, iako znatno poboljšani, američko-ruski odnosi nisu bez
GLAS AMERIKE - VOA 7. IX. 2002. Američko-ruski odnosi u sjeni globalnog terorizma. Iz Moskve - Rebecca Santana. U našoj seriji Godinu dana nakon terorističkih napada ? danas ? odnosi s Rusijom. Nakon prošlogodišnjih terorističkih napada Rusija je postala jedan od najpouzdanijih američkih partnera u ratu protiv terorizma. Međutim u posljednjih je nekoliko tjedana Moskva povukla nekoliko poteza koji dovode u sumnju njezinu stvarnu privrženost Zapadu. Samo dan nakon tragičnih napada predsjednik Vladimir Putin je ponudio punu potporu Sjedinjenim Državama, što je uključivalo i ruski pristanak na američku vojnu nazočnost u državama Središnje Azije koje su donedavno bile dio Sovjetskog Saveza. Vjačeslav Nikonov, znanstvenik u moskovskoj zakladi Politika, drži da se sadašnji trenutak odnosa dvije supersile zaista može nazvati revolucionarnim: = Usporedimo li današnje odnose s onima u prošlosti mislim da su ovi sadašnji odnosi najbolji rusko-američki odnosi u povijesti ? dakle ? od Deklaracije neovisnosti. Međutim, iako znatno poboljšani, američko-ruski odnosi nisu bez teškoća. Washington najviše brinu sve bliži odnosi Rusije s Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom. Zbog njihove potpore terorizmu američki predsjednik George Bush nazvao je te zemlje članicama 'osovine zla'. Bez obzira na američke zamjerke Rusija u Iranu gradi nekoliko nuklearnih reaktora. Rusiju je nedavno posjetio sjevernokorejski čelnik. Nedavno je Moskva s Irakom sklopila sporazum o gospodarskoj suradnji vrijedan 40 milijardi dolara. Rusija također kritizira moguću američku vojnu akciju protiv Iraka, jer bi ona ? kako se tvrdi u Moskvi ? destabilizirala Srednji istok. = Ovi potezi pokazuju da je predsjednik Vladimir Putin odlučio ponovno razmotriti svoju politiku prema Zapadu ? tvrdi Dimitri Evstafijev, znanstvenik koji radi u moskovskom Institutu PIR Centar. Razlog za takvu ponovnu procjenu ruske politike je mišljenje mnogih Rusa da je Amerika trebala biti darežljivija u nagrađivanju Rusije za njenu potporu u protuterorističkom ratu. Za Putina, to predstavlja problem. Od njega se, razumljivo, očekuju opipljivi rezultati. To je i njegov prvi cilj - objašnjava gospodin Evstafijev. Međutim vanjskopolitički analitičar Vjačeslav Nikonov drži da su zapadni mediji ruske kontakte s Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom 'preuveličali'. = Rusiju još uvijek neki drže neprijateljem iz hladnog rata, kaže on. Kada je riječ o Sjevernoj Koreji, Moskva je zapravo želi postupno približiti Zapadu ? tvrdi gospodin Nikonov. Sporazum o gospodarskoj suradnji s Irakom ne krši međunarodne sankcije protiv te zemlje. Naravno, Rusija se brine za svoje gospodarske interese u Iraku, no ona ne štiti Sadama Huseina, kaže ovaj moskovski analitičar. kada je riječ o iranskim nuklearnim reaktorima koje gradi Rusija ? Moskvu jednaku kao i Washington brine mogućnost da Teheran gradi oružje za masovno uništenje. Ukratko, kaže Vjačeslav Nikonov, Rusija više ne drži Irak, Iran i Sjevernu Koreju svojim saveznicima: = U Rusiji se vrlo dobro zna, i u Kremlju i izvan njega, da je odnos s Amerikom mnogo važniji od veza s tim trima državama koje ionako djeluju izvan okvira međunarodnog prava. Rusija treba Zapad, njegove investicije i njegova tržišta. Sve to Irak, Iran i Sjeverna Koreja ne mogu ponuditi. Zbog toga će Vladimir Putin nastaviti svoju orijentaciju prema Americi, odnosno Zapadu u cjelini. S ovom se ocjenom slaže i Dimitrij Evstafijev. = Gospodin Putin je izravno i bezrezervno povezan s politikom približavanja Zapadu. Poraz te politike neće biti poraz aktualnog ministra vanjskih poslova ili čelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost. To će biti osobni poraz predsjednika države zbog toga što je on vrlo javno govorio o približavanju Zapadu. Odustajanje od te politike za njega bi bilo vrlo teško, i u psihološkom i u praktičnom smislu. No u vođenju takve politike uvijek ima prostora za djelovanje. Primjerice održavanje veze s američkim neprijateljima pokazuje domaćoj javnosti da predsjednik Putin u odnosima s Amerikom nije potpuno odustao od promicanja isključivo ruskih interesa. Zbog toga je ključno da bliske veze Amerike i Rusije postanu dio dugoročne stabilne suradnje bez obzira na povremene krize ? tvrde ruski analitičari. (VOA)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙