REU 3. IX. PLAN ZA PRITISAK NA IRAK

VELIKA BRITANIJA REUTERS 3. IX. 2002. Nastaje detaljni plan za konačni diplomatski pritisak na Irak "Unatoč transatlantskim prepirkama u pogledu rata SAD-a protiv Iraka, u nastajanju je mapa za konačni diplomatski pritisak s ciljem povratka inspektora oružja UN-a u Bagdad prije početka ikakve vojne akcije, tvrde europski diplomati. Prema planu o kojem će ministri vanjskih poslova Europske Unije raspraviti s državnim tajnikom SAD-a, Colinom Powellom u New Yorku slijedećeg tjedna, nova rezolucija Vijeća Sigurnosti bila bi prihvaćena u roku od dva mjeseca. Rezolucijom bi se od Iraka bezuvjetno tražilo da ponovno primi inspektore oružja. To bi, pak, prisililo iračkog predsjednika Sadama Huseina da hitno počne surađivati s međunarodnom zajednicom ili se, u protivnom, suoči s vojnim napadom, tvrde obaviješteni izvori. Powell je u intervjuu za BBC kazao kako Washington želi povratak inspektora, da bi se otkrilo jesu li istiniti navodi da Sadam raspolaže oružjem masovnog uništenja. Povratak inspektora bio bi 'prvi korak' u procesu rješavanja krize. Čini se da Powell proturječi potpredsjedniku SAD-a, Dicku Cheneyu, koji je prošlog tjedna kazao kako poslati inspektore nazad ne bi imalo smisla i koji se zalaže za preventivni napad kojim bi se uklonio Sadam. EU je smanjio svoje unutrašnje razlike u pogledu Iraka na sastanku koji je tijekom vikenda održan u Danskoj, usredotočujući se na jednoglasni zahtjev za povratak inspektora umjesto na 'promjenu režima', koju traži SAD. Diplomati tvrde kako Britanija, koja je najviše podupirala Washington, i Francuska, koja je često kritizirala iračku politiku SAD-a, usko surađuju i kako bi mogli zajednički jamčiti rezoluciju, nastojeći iskazati jedinstvo međunarodne zajednice. Nije vjerojatno da bi Rusija, koja je u prošlosti često štitila Irak od pritisaka Zapada, uložila veto na takvu rezoluciju u slučaju da ne sadrži eksplicitnu vojnu prijetnju. Na ovo upućuje suradnja predsjednika Vladimira Putina s Washingtonom u borbi protiv terorizma, kazali su. Kina, drugi stalni član Vijeća Sigurnosti, vjerojatno bi se suzdržala od glasovanja u pogledu rezolucije, dodali su. Iščekujući opće izbore 22. rujna, Njemačka je javno odbila bilo kakvu vojnu akciju ili ultimatum, no sudionici na sastanku EU-a u Elsinoru kazali su kako Berlin prihvaća diplomatski plan. 'Zaključeno je kako se, vršeći pritisak, ne može isključiti bilo kakva akcija. Jedna zemlja (Njemačka) nije željela javno kazati kako se slaže s ovim, ali nije imala prigovora na analizu', kazao je jedan europski diplomat. Diplomati su kazali kako tvrdnje iračkog zamjenika premijera, Tarika Aziza, o voljnosti da surađuje s Ujedinjenim Narodima nakon što se sastao s glavnim tajnikom UN-a, Kofijem Annanom u utorak, pokazuju kako Bagdad shvaća težinu situacije i to da mora dopustiti povratak inspekcija ako želi izbjeći vojni napad SAD-a. Kazali su kako Powellovi komentari, nakon nedavnih izjava predsjednika Georgea W. Busha koje upućuju na to da je voljan biti strpljiv i savjetovati se sa saveznicima glede Iraka, pokazuju kako je i Washington shvatio kako mora ostaviti prostora diplomaciji. Arapske i muslimanske države, uključujući i ključne prijatelje Zapada kao Egipat, Saudijsku Arabiju, Jordan i Tursku, javno su upozorile Busha da ne podržavaju napad na Irak. 'Većina ljudi u Washingtonu sada shvaća kako si SAD ne može priuštiti da Irak napadne sam. Možda mu saveznici nisu potrebni vojno, ali mu trebaju zbog političke potpore u Europi i na Bliskom Istoku', kazao je jedan viši europski diplomat. Na pitanje jesu li Europljani sigurni u to da vlada SAD-a podržava diplomatski plan, kazao je: 'Pretpostavljamo da Colin Powell govori u ime čitave vlade no u to ćemo biti sigurni tek kada Bush održi govor u Ujedinjenim Narodima, 12. rujna.' Očekuje se da će predsjednik u tom govoru, dan nakon godišnjice napada na SAD, iznijeti svoju viziju politike za Irak. Tvrdokorniji Bushovi savjetnici smatraju da lanjski napad na SAD opravdava preventivni napad s ciljem uklanjanja Sadama s vlasti. Diplomati tvrde kako već sama činjenica da su ministri vanjskih poslova EU-a mogli raspravljati o Iraku predstavlja napredak, jer su razlike između Britanije i većine njenih partnera u prošlosti bile tolike da su priječile stvaranje jedinstvenog europskog stajališta. Sudionici su kazali kako se europski ministri općenito slažu u pogledu potrebe da se od Ujedinjenih Naroda traži donošenje rezolucije, kao najviši izraz međunarodne zakonitosti, i u pogledu potrebe da se obznane dokazi o tome da Irak posjeduje nekonvencionalno oružje. 'Nitko ne smatra kako je promjena režima sama po sebi legitiman razlog za vojni napad. Svi se slažu kako se radi o nezakonitom režimu i kako je na Sadamu da dokaže kako nema oružje masovnog uništenja i da mora u potpunosti surađivati s Ujedinjenim Narodima', kazao je jedan diplomat. 'Ovo moramo provesti na legalan način, korak po korak, zbog osjetljivosti javnog mnijenja', dodao je drugi. Irački napori da lobiraju kod Europljana i Rusije protiv politike SAD-a nisu urodili plodom. Belgija, koja se protivi ratu, u srpnju je jasno upozorila iračkog ministra vanjskih poslova, Naji Sabri-a, da mora ponovno primiti inspektore oružja u svoju zemlju, a njegova nastojanja da posjeti Francusku i Njemačku nisu urodila pozivom u te zemlje, prenose obaviješteni izvori", piše Paul Taylor.