NJ 2.IX.-DPA-DRŽAVE SREDNJE AZIJE

NJEMAČKA DPA 2. IX. 2002. Strategijsko značenje srednje Azije povećalo se poslije 11. rujna "Regija srednje Azije postupkom protuterorističkoga saveza u Afganistanu dobila je na značenju poslije napada 11. rujna. Bivše sovjetske republike Tadžikistan, Kirgizija, Kazahstan i Uzbekistan nadaju se zbog suradnje gospodarskoj pomoći od SAD-a, Njemačke i drugih zapadnih država. No Zapad se s tim ne žuri. 'Prvo reforma, onda novac', govore zapadni diplomati u uzbečkom glavnom gradu Taškentu. Prije 11. rujna susjedi Afganistana privlačili su međunarodnu pozornost uglavnom kao krijumčarska ruta za droge u smjeru Zapada. Do danas je južna uzbečka vojna zračna luka Termes u graničnom području prema Afganistanu jedan od najvažnijihg mostova za opskrbu jedinica u Kabulu. Snagom od 200 ljudi Bundeswehr je od početka godine u Termesu. Svršetak nije na vidiku. Bundeswehr želi ostati u Uzbekistanu sve dok je poželjan u Afganistanu, glasila je prognoza ministra obrane Petera Strucka za njegova posjeta Termesu krajem srpnja. Namirnice i oprema sa Zapada pretovaruju se u Termesu i odvoze dobro štićenim Transall transportnim zrakoplovima Bundeswehra u oko 400 kilometara udaljeni Kabul. U Tadžikistanu koji također graniči s Afganistanom, francuski i američki vojnici slijeću u vojne zrakoplovne luke. Isto se događa i u bivšoj sovjetskoj republici Kirgiziji. Ruski prozapadni predsjednik Vladimir Putin na iznenađenje svojih časnika i tajnih služba, odobrio je razmještanje jedinica NATO- ovih država u području tradicionalnog utjecaja Moskve. Nastojanje nacionalnih snaga da SAD što je moguće prije napusti nekadašnje sovjetske republike na jugu, popustilo je. Jer i u Moskvi se zbog suradnje sa Zapadom nadaju ponajprije gospodarskim koristima. Državni poglavari u politički uglavnom nemirnim republikama srednje Azije nadaju se stabilizaciji svoje vlasti zahvaljujući nazočnosti američkih vojnika. No kritičari se i dalje žale zbog ograničenih ljudskih prava. Tako je u Uzbekistanu autoritarni predsjednik Islam Karimov još pojačao pritisak na islamističke organizacije u zemlji. 'Kad policajac ubije građanina, državna vlast uvijek može tvrditi da je ubijeni bio terorist ili čak pristaša Osame bin Ladena', napisao je političar Muhammad Solih koji živi u progonstvu, u komentaru za New York Times. Karimov je kao i većina srednjoazijskih šefova država, u sovjetsko doba bio šef komunističke partije u svojoj domovini. Kazhstanski je predsjednik Nursultan Nasarbajev prošloga mjeseca dvojicu svojih vodećih političkih protivnika smjestio iza rešetaka. A u Krigiziji su policajci u ožujku na skupu za uhićenog oporbenog političara ustrijelili petero ljudi. Naprotiv je peta srednjoazijska republika Turkmenija na smjeru izolacije pod predsjednikom Saparmuradom Nijazovim. Doživotno imenovani državni poglavar pokušava od svoje zemlje, bogate plinom i naftnim bogatstvima, držati podalje ruske i islamističke utjecaja. U Turkmeniji oporba nije postojala ni prije 11. rujna 2001.", izvješćuje Stefan Voss.