ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 28.8.02. HRVATSKO-SLOVENSKI GRANIČNI PRIJEPOR

ŠVICARSKA LE TEMPS 28.VIII.2002. Raste napetost između Hrvata i Slovenaca zbog pristupa jadranskim vodama "U ovom dijelu Jadranskog mora, venecijanska sela, borovi poput kišobrana i modrozeleno more kao da su sišli s razglednice. Tu, daleko od ratnog područja, nema tragova sukoba koji je popratio raspad Jugoslavije. Međutim, više od deset godina nakon sloma Titove federalne države, Piranski je zaljev jako osjetljiva točka između Slovenije i Hrvatske. Posrijedi je morska granica između dviju zemalja i pristup ribom bogatim vodama tog područja. Ljetos su okršaji između slovenskih i hrvatskih ribara bili toliko česti da je porasla napetost između dviju prijestolnica. Tako su, nakon ozbiljog porasta adrenalina, slovenski dnevni list 'Dnevnik' u internetskom izdanju i hrvatski internetski portal www.online.hr zaključili da bi bilo dobro pokrenuti zajedničku inicijativu kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje za prijepor koji kvari veze između dviju zemalja koje su 1991. stekle neovisnost. Na oba 'sitea' od posjetitelja se traži da potpišu peticiju za mirno rješavanje problema i da dadu prijedloge kako pronaći rješenje. K tome, internauti mogu glasovati o arbitru koji će se izabrati dođe li do međunarodnog posredovanja: Europska unija, Ujedinjeni narodi ili papa Ivan Pavao II. Dvadeset pet izgreda koliko ih je nabrojano u 2002. - dok ih je prethodne godine bilo dvanaest, a u 2000. tek četiri - oslikavaju koliko se daleko otišlo od 'povijesnog sporazuma' koji su dvije zemlje postigle prošle godine. Prema sporazumu o razgraničenju, 80 posto voda Piranskog zaljeva pripada Sloveniji koja bi uz to trebala dobiti koridor za pristup međunarodnim vodama. Problem je što Zagreb i Ljubljana još nisu potvrdili, a ni potpisali sporazum. Postoje veliki izgledi da do toga ni ne dođe, jer je premijer Ivica Račan, na hrvatskoj strani, u međuvremenu bio izložen žestokim napadajima nacionalista koji su ga optužili da žrtvuje državne interese. Sada se Zagreb poziva na UN-ovu povelju o pomorskom pravu iz 1982. i traži da se vode u zaljevu podijele popola, prijeteći da će zatražiti posredovanje međunarodne zajednice. Ljubljana na to odgovara ističući svoja 'povijesna' prava koja sežu u doba Jugoslavije, kada je njezina policija nadzirala zaljev. 'Problem je što Hrvatska, kada je zaključila sporazum, nije shvatila da će između dviju zemalja postojati prava granica, komentira slovenski povjesničar Božo Repe, kojeg navodi londonski Institute of War and Peace Reporting (IWPR). Tek sada počinje to shvaćati'. U prilikama diplomatske paljbe između dviju strana, slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel, ipak je sredinom kolovoza pozvao na smanjenje napetosti, premda na dvojben način. 'Mogli bismo zamrznuti sporazum (iz srpnja 2001, op.ur.) na neko vrijeme, u očekivanju boljih vremena, predložio je. No isto tako mogli bismo se složiti da mu se dade privremeni značaj'. Jer, za Sloveniju, pozadina prijepora nije nimalo banalna i tiče se ulaska u Europsku Uniju. Ljubljana zapravo mora jamčiti EU-u da njezine granice neće biti predmet prijepora", izvješćuje Samuel Gardaz.