REDOVNA SJEDNICA VLADE

REDOVNA SJEDNICA VLADE Hrvatska Vlada prihvatila je danas tarifne sustave za plin koji će se primjenjivati od početka rujna, a koji za građane znače poskupljenje plina za 12,39 posto, dok je tarifni sustav za električnu energiju vratila HEP-u na doradu, zahtijevajući da maksimalno povećanje cijena za kućanstva bude devet posto. Na plin se u stvari odnose dva nova tarifna sustava - onaj za transport za dobavljače i povlaštene kupce i onaj, na dobavu plina za tarifne kupce. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, objašnjava da je prvi tarifni sustav izradio Plinacro i znači povećanje cijene transporta plina za šest lipa, a drugi je izradila INA i on predviđa povećanje cijene za 11,1 posto. Sve to skupa na kraju rezultira poskupljenjem plina za 12,39 posto za građane, a 12,25 posto za gospodarstvo. Prema Jurčićevoj procjeni povećanje cijene plina značit će i povećanje troškova života za 0,18 posto. Članovi Vlade poskupljenje plina objašnjavaju potrebom investiranja u plinski sustav. Premijer Ivica Račan ističe da bi se na idućoj sjednici Vlade trebao naći i projekt plinifikacije Hrvatske, vrijedan skoro pola milijarde dolara. Toliko će trebati za gradnju magistralnih plinovoda kojima će se osigurati plinifikacija Istre, srednje i sjeverne Hrvatske, Dalmacije, kazao je. Ministarstvo gospodarstva i Vlada nisu pak u cijelosti prihvatili HEP-ov prijedlog novoga tarifnog sustava za električnu energiju. Taj prijedlog je predviđao povećanje prihoda HEP-a i to novim cijenama od industrije za 0,5 posto, kod poduzetnika 2,6 posto, i najviše povećanje 15,2 posto kod kućanstava, što bi u prosjeku značilo povećanje od 8,5 posto. Ministar Jurčić ističe da povećanje cijena za industriju i poduzetnike nije na tragu Vladine politike, te da se u situaciji relativno niskoga standarda nije moglo prihvatiti da se cijeli teret restrukturiranja HEP-a prenese na kućanstva. Stoga je predložio, a Vlada prihvatila, da HEP u roku tjedan dana doradi svoj prijedlog i to tako, da se ne povećava cijena električne energije za industriju i poduzetnike, a da prosječno poskupljenje za kućanstva bude maksimalno do devet posto. Tako bi prosječno povećanje cijene bilo 4,5 posto, a to bi na potrošačku košaricu utjecalo povećanjem od 0,3 posto, kazao je. Vlada od HEP-a traži i racionalizaciju troškova rada, plan smanjenja troškova poslovanja te podizanje kvalitete opskrbe. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić zatražio je da HEP razradi povećanje ovisno o kojoj kategoriji stanovništva se radi. Prosječno poskupljenje od 9 posto nekima će značiti vrlo malo, a nekima znatno više, čak i 50 posto, kazao je Linić. Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost Hrvatskim željeznicama za kreditno zaduženje kod Zagrebačke i Raiffeisen banke u iznosu 600 milijuna kuna, te odluku o preuzimanju kreditnih obveza HŽ-a po kreditima uz državna jamstva (u iznosu 80 milijuna eura i 160 milijuna kuna). Hrvatska Vlada danas dala suglasnost Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za kreditno zaduženje u iznosu 820 milijuna kuna zbog financijske nestabilnosti zdravstvenog sustava. Ministar zdravstva Andro Vlahušić izvijestio je da je dug zdravstvenih ustanova na kraju 1999. bio 829 milijuna kuna, a na kraju prošle godine više od milijardu kuna. Da bi sustav zdravstva postao financijski stabilan potrebno je osigurati dvije milijarde kuna, uz provođenje reformskih mjera, kaže se u zaključcima koje je Vlada danas usvojila. Vlada se suglasila i da HZZO poveća rashode za financiranje bolničke zdravstvene zaštite, o čemu će Zavod sklopiti ugovore s bolnicama, u ukupnom iznosu 400 milijuna kuna. Taj će iznos proračun teretiti u idućoj godini. Vlada je zadužila zavode za mirovinsko osiguranje i za zapošljavanje, te Ministarstvo financija da otpišu potraživanja od oko 55 milijuna kuna, a HZZO da županijama otpiše 129,4 milijuna kuna nenaplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ministar Vlahušić je izvijestio da je u srpnju odobreno zapošljavanje 150 liječnika, te najavio da će se odobriti zapošljavanje još toliko njih, u rujnu. Smanjenja broja zaposlenih neće biti kod onih koji izravno sudjeluju u liječenju, već kod onih koji direktno ne sudjeluju u tom procesu, kazao je ministar zdravstva. Hrvatska Vlada danas je usvojila mjere za brodogradnju kojima na sebe u ovom i idućem razdoblju preuzima obveze od 2,8 milijardi kuna. Mjerama koje se odnose na brodogradnju Vlada na sebe preuzima obveze 2,85 milijardi kuna, od kojih je dio nastao u prošlom razdoblju, a veći dio će nastati u razdoblju do 2008., izvijestio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Najveći dio tih obveza, oko 90 posto, odnosi se na dva brodogradilišta - 1,75 milijardi kuna na Brodosplit, te 803 milijuna na riječki "3. maj". Jurčić je potrebu takve financijske podrške brodogradnji objasnio značajem te gospodarske grane, u kojoj je direktno zaposleno 12.000 ljudi, a indirektno još do 30.000, njenim desetpostotnim udjelom u hrvatskom izvozu, te velikim učinkom brodogradnje na ostale sektore gospodarstva. Hrvatska Vlada raspravljala je danas o izvješću o poslovanju ACI-ja u prošloj godini i donijela zaključke da se na Skupštini društva 12. rujna uz ostalo predloži odbijanje financijskog izvješća za prošlu godinu, opozove dosadašnji predsjednik Skupštine i na to mjesto imenuje potpredsjednik Vlade Slavko Linić i imenuje novi Nadzorni odbor. Vlada za zamjenika predsjednika Skupštine predlaže imenovati ministra zaštite okoliša Božu Kovačevića, zatim opozvati dosadašnje članove Nadzornog odbora (Ante Markov, Pero Cvjetović, Damir Vrhovnik i Pave Župan Rusković), te da se novim imenuju Ljubo Jurčić, Roland Žuvanić, Željko Pecek i Pave Župan Rusković. Potpredsjednik Vlade Linić ističe da je spor oko ACI-a počeo neodgovornim poslovanjem prijašnjih uprava, te da je vrlo netransparentno poslovanje dovelo do gubitaka i nemogućnosti investiranja. Poseban problem, zbog kojega je došlo do spora Uprave i pojedinih članova, je pitanje računovodstvene politike i sastavljanja zavšnog računa za prošlu godinu, odnosno obračuna amortizacije. Iz izvješća proizlazi da je ACI u prošloj godini imao gubitak od 9,9 milijuna kuna, odnosno kumulirani gubitak iz priješanjih razdoblja u iznosu 126,6 milijuna kuna, što je zbog obračunate amortizacije sukladno revizorskom izvješću dalo ukupni gubitak od 136,6 milijuna kuna. Linić je podsjetio da je vezano za obračun amortizacije Vladina koordinacija za gospodarstvo poručila da se neće ulaziti u prošlost i da se amortizacija u punom iznosu obračuna samo za prošlu godinu i za taj iznos umanji financijski rezultat, a da se amortizacija za protekla razdoblja obračuna u slijedećim godinama, čime bi gubitak bio znatno manji. Očekivali smo da Uprava to provede, ali to nije prihvatila ni Uprava ni Nazdorni odbor, pa je teško shvatiti kako ne poštuju odluke vlasnika - Hrvatskog fonda za privatizaciju, odnosno države, rekao je Linić. Stoga će se na Skupštini predložiti da se ne prihvati financijsko izvješće za prošlu godinu, a Uprava i Nadzorni odbor zadužili bi se da izrade novo. Također će se predložiti da se ne prihvati izvješće revizora za prošlu godinu, da se izabere novi, te da se ne prihvati prijedlog da se akumulirani gubitak ACI-ja iskazan u prošloj godini (iznos od 136 milijuna kuna) pokrije iz rezultata poslovanja budućih razdoblja. Skupštini će se predložiti i neprihvaćanje izvješća Uprave i Nadzornog odbora, te da se za vođenje poslova i nadzor u prošloj godini ne daju razrješnice članovima tih tijela. Vlada zaključcima zadužuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, da joj hitno dostavi prijedlog za odobrenje dužeg koncesijskog razdoblja, na 33 godine, za sve marine s više od 200 vezova. Po danas donijetom zaključku novi Nadzorni odbor zadužen je Vladi što prije dostaviti Strategiju i program razvoja ACI-ja. ACI ne smije biti gubitaš, a zadaća je Uprave i Nadzornog odbora da to osiguraju. Naša je zadaća dokazati da je ACI profitabilan, poručio je premijer Ivica Račan.