RAČAN: DO PROVEDBE GRANIČNOG SPORAZUMA SA SLOVENIJOM NE MOŽE DOĆI (DUŽA)

ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Premijer Ivica Račan izjavio je danas kako je evidentno da do provedbe parafiranog sporazuma o granici sa Slovenijom ne može doći i da je to bilo jasno nakon što ga nisu potpisale vlade niti ratificirali parlamenti Hrvatske i Slovenije. #L# "Bilo je jasno da do sporazuma ne može doći već onog trenutka kada nije potpisan između dviju vlada, a to je bio onaj idući korak nakon parafiranja sporazuma koji bi imao neki pravni učinak", rekao je Račan na konferenciji za novinare u Vladi. Na novinarski upit smatra li da je pogriješio kada je sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom (prošle godine) potpisao sporazum o granici, Račan je odgovorio da će povijesti prepustiti ocjenu - je li sporazum bio dobar ili ne. "Sporazum je bio pokušaj da se u jednom trenutku riješe svi otvoreni problemi između dviju država i trebalo je gledati taj kompromis i naše popuštanje u Piranskom zaljevu i iz tog kuta", istaknuo je Račan. Dodao je da je sporazum postao irelevantan onoga trenutka kada je bilo vidljivo da nije moguće riješiti sve probleme jednim zamahom, ocijenivši da se rješenja moraju tražiti mimo sporazuma. Po tom Sporazumu Sloveniji bi pripalo 80 posto Piranskoga zaljeva i morski prolaz širok 3.600 metara. Račan je napomenuo da taj sporazum nije bio povod incidentima u Piranskom zaljevu, jer je sporova sa Slovenijom o granici na moru bilo i prije njegova parafiranja, te je slijedom toga neistinitim ocijenio tvrdnje u medijima da je njime započeo problem sa Slovenijom. Današnju situaciju u Piranskom zaljevu ocijenio je boljom nego proteklih dana i izrazio nadu da će takvom i ostati, čemu, tvrdi, trebaju doprinijeti obje strane. "No, nada nema garancije da se ostvari bez aktivnog doprinosa obje strane, a posebno bez apstinencije onih koji su u incidentima sudjelovali", dodao je. Naglasio je da incidenti u proteklih desetak dana, kada su slovenske ribarice pet puta prešle crtu razgraničenja u Piranskom zaljevu i ušle u hrvatske teritorijalne vode, ne pomažu, već štete jednoj i drugoj državi i njihovim dobrosusjedskim odnosima "za koje bi obje zemlje trebale biti itekako zainteresirane". "Situacija je s hrvatske strane pod kontrolom i sigurni smo da imamo pravo na stajalište koje branimo", kazao je Račan, pozivajući se na članak 15. Konvencije UN-a po kojemu crta razgraničenja ide sredinom dvije suprotne obale. Pozivanje na taj članak ocijenio je logičnim budući da se granična pitanja sa Slovenijom nisu uspjela riješiti međudržavnim sporazumom, a još nije dogovoreno ni arbitražno rješavanje problema. Kao mogućnost rješavanja tih pitanja naveo je i njihovo "zamrzavanje" do konačne odluke, čime bi se barem onemogućili daljnji incidenti. Takvu praksu, kaže Račan, provode i neke skandinavske zemlje te Belgija i Nizozemska. Izrazio je nadu da do 1. listopada, za kada je kao mogućnost najavio cjelovitu provedbu Sporazuma o malograničnom prometu i suradnji, više neće biti eskalacije incidenata u Piranskom zaljevu. Podsjetio je da se tim sporazumom regulira pitanje gospodarskog ribolova, rekavši da ne vidi prepreke da stupi na snagu, čime bi se ribarima s obje strane omogućilo dnevno ribarenje u vodama druge države s ukupno pet kočarica i 20 drugih čamaca s mrežom. "Stoga, očekujemo da incidenti neće eskalirati, a što prije svega ovisi o slovenskoj strani", ustvrdio je Račan. Istaknuo je da će Hrvatska, u slučaju da se incidenti nastave, razmotriti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju, a o kojima se nagađalo u medijima, ali da sada na miran način želi skinuti taj problem s dnevnog reda. Nije želio komentirati slovenske razloge zbog kojih oklijevaju otvorena pitanja riješiti međunarodnom arbitražom, rekavši kako je Hrvatska spremna na takav korak, te da će u tom slučaju prihvatiti rezultate arbitraže. Na novinarski upit želi li Vlada na Jadranu proglasiti gospodarski pojas, Račan je rekao da bi u zatvorenom moru kao što je Jadransko takva odluka mogla Hrvatsku uvesti u sukob s Italijom koja sada nije suglasna s proglašenjem gospodarskog pojasa. Odgovarajući na pitanje kakav je stav Vlade u vezi s ponudom SAD-a Hrvatskoj za zaključenje bilateralnog sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, Račan je rekao da taj zahtjev Vlada još razmatra te da su u tijeku konzultacije u zauzimanju stava. "Nadamo se da će naši prijatelji u Washingtonu i Bruxellesu razumjeti delikatnost tog pitanja i potrebu da promislimo prije nego što damo odgovor", istaknuo je. Račan je rekao da dijeli mišljenje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića o negativnoj demografskoj slici u Hrvatskoj. "Moramo biti zabrinuti zbog pada nataliteta, a što utječe na taj negativni proces je već složenije pitanje", rekao je, lošim ocijenivši da se to pitanje "pokušava riješiti pukim politikanstvom". Na Bozanićevu izjavu da "pomoć koju bi državne institucije trebale pružati djeci i obiteljima više nalikuje na milostinju, nego na pravednu naknadu", Račan je rekao kako se slaže da ukupna izdvajanja za obitelj nisu dovoljna, ali da u sadašnjoj gospodarsko-socijalnoj situaciji teško mogu biti veća. Iznio je podatak da su 1999. ukupni izdaci za porodiljne dopuste i dječje doplatke bili oko 1,8 milijardi kuna, dok su lani iznosili preko tri milijarde kuna. Ukupni izdaci po djetetu u 1999. bili su ispod 40.000 kuna, a u prošloj godini preko 80.000 kuna, dodao je. To nije dovoljno, ali se mi s obzirom na teško stanje ne stidimo tih rezultata, zaključio je premijer Ivica Račan. (Hina) tr/bma sšh