RFI 13. VIII. REAKCIJE U EUROPI NA NEIZRUČENJE AMERIKANACA

FRANCUSKI RADIO - RFI 13. VIII. 2002. Europske reakcije na američki zahtjev za izuzećem iz nadležnosti MKS-a Prilog Miloša Krivokapića "Washington je, čini se, izabrao pravi trenutak za sklapanje bilateralnih sporazuma kojim bi želio zaštititi svoje vojnike i državljane od izručivanja novoosnovanom međunarodnom sudu. Ljeto je, pa se taj osjetljiv i pravno dubiozan zahtjev Amerike može lakše progutati. Washington je njime stavio pred više problema zemlje koje uvelike ovise o njegovoj pomoći - a to su i zemlje Balkana i bivše Jugoslavije. Kako odbiti zahtjev Washingtona, a zadržati dobre odnose i željenu pomoć? Kako prihvatiti zahtjev za imunitetom američkih građana, ako svoje istodobno izručujete Međunarodnom kaznenom sudu? Kako će na prihvaćanje tog zahtjeva gledati izravni susjedi, odnosno članice Europske unije kojoj se želite pridružiti? Kako prijeći preko imperativa da su svi pred zakonom jednaki, ako to američki građani nisu? Kako objasniti građanima da je nužno ispunjavati američke ultimatume kada je u pitanju Haaški sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije? Svima je jasno da Washington ne može naći ni jedan zdravorazumski temelj niti razlog za odbijanje ratifikacije sporazuma o stvaranju Međunarodnoga kaznenog suda, ali riječ je o moći - vojnoj, političkoj i drugoj. To je američki interes, a ne pitanje pravičnosti i morala. Washington je odlučio - nema govora da bi pripadnici američkih vojnih snaga i administracije mogli biti izvedeni pred bilo koji međunarodni sud. Sada je lopta u dvorištu onih od kojih se traži da tako što potvrde. Washington ima načina da ih prisili, iako se u pritiscima barem službeno ne govori. Samo je jedno službeno rečeno - da se prema velikim i važnim saveznicima kao što su partneri u Sjevernoatlanskom savezu i Europskoj uniji nikakve sankcije neće primjenjivati. A ostali - ako odbiju washingtonski bilateralni zahtjev mogu se poskliznuti na koru od banane. Onima koji se žele priključiti Sjevernoatlanskom savezu - američka potpora je nužna. Onima koji žele dobiti zajmove i financijsku pomoć u bilo kojoj međunarodnoj instituciji - američka pomoć je nužna. Onima koji žele sklopiti trgovačke sporazume s američkim partnerima, i njima je nužna američka pomoć. Kako izbjeći udarce čekića, dok je s druge strane nakovanj? Europsko povjerenstvo pozvalo je jučer zemlje kandidate za ulazak u Europsku uniju da ne potpisuju sporazum s Amerikom o neizručivanju njenih građana pred Međunarodni kazneni sud. Poziv međutim stiže prekasno za Rumunjsku koja je slijepo podvila rep. Bruxelles je službeno izrazio žaljenje zbog takvog poteza. Izuzetak je Izrael koji je ovog puta izvan nadležnosti Bruxellesa, a kojem je američka potpora, koju već ima, neizmjerno potrebna. Bivše jugoslavenske republike za sada taktiziraju. Prihvatile su prijedlog predsjednika Europskog povjerenstva Romana Prodija da se najprije pričeka s ekspertizom Europske unije o ovom pitanju. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić nije ni dobio američki zahtjev o bilateralnom sporazumu, a već ga je odbio. Hrvatski premijer Račan taktizira. Kaže da zahtjev nije službeno primljen. Jednako stanje je i u susjednoj Jugoslaviji. Predsjednik je protiv, a premijer taktizira. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica procjenjuje da bi se potpisivanjem takvog sporazuma dao legitimitet stajalištu prema kojem novoosnovani kazneni sud može suditi svima osim Amerikancima. Srpski premijer Đinđić taktizira. Ne želi da Srbija sama donosi odluku. Želi da odluka bude donešena u sporazumu s europskim partnerima. Bosna i Hercegovina koja je na svojoj koži već osjetila američku odlučnost u protivljenju Međunarodnom kaznenom sudu još se službeno ne očituje. Osjeća se neugodnost. Od vanjskopolitičkih prioriteta - jedan je onaj Europske Unije, a drugi onaj u kojem sudjeluju američki vojnici, to jest održavanje multinacionalnih mirovnih misija u zemlji. Ukratko, odluku za sada nitko nije spreman donijeti. Čekat će se vjerojatno do kraja godine kada se očekuje jači američki pritisak, jer službeni početak rada suda je najavljen za početak 2003. godine. Kada je riječ o europskom stavu može li se ili ne može potpisati sporazum s Washingtonom postoji nekoliko pretpostavki. Ili će Bruxelles namigujući uputiti pomirljivu poruku zemljama Istočne Europe, dati im znak da neće biti podvrgnuti prijetnjama i uskraćivanju potpore ukoliko potpišu sporazum, ili će europska Petnaestorica jednostavno biti dosljedna načelima i preporučiti budućim članicama da ne potpisuju sporazum. U tom slučaju od Bruxellesa će se očekivati jamstva za gospodarsku i političku potporu u međunarodnim ustanovama. S ovim neugodnim, za neke i uvredljivim pitanjem, u Europi su za sada raščistile Švicarska i Norveška. One nisu kategorički odbile američki zahtjev o bilateralnom sporazumu, nego je, naravno, pronađena diplomatska formulacija. Glasnogovornik švicarskog Ministarstva vanjskih poslova samo je priopćio da njegov ministar ne vidi nužnost potpisivanja sporazuma s Amerikom o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, jer se ni jedan američki građanin ne nalazi u vojnoj misiji na švicarskom području. Norveška je odbila američki zahtjev, jer je to moralno pitanje, ali će se službeni Oslo na kraju prikloniti bruxelleskoj odluci. Službeni Rim također je prošlog tjedna primio američki zahtjev i još uvijek nije zauzeo stajalište, ali iz izjave jednog neimenovanog člana Berlusconijeve vlade vidi se odgovor: 'U Rimu je potpisana deklaracija o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda 1998. godine i Rim ne može biti protiv duha deklaracije. Moramo pronaći načina da uvjerimo Amerikance da nemaju razloga za strah, da to nije sporazum okrenut protiv njih'. Nema bezbroj rješenja za ovaj problem. Ili će o pitanju položaja američkih državljana pred MKS-om doći do polarizacije - s jedne strane Amerika s najvjernijim satelitima, a s druge svi ostali - ili će većina jednostavno šutke potpisati sporazum. U prvom slučaju rezultat će se protumačiti kao potpuni poraz Amerike na tom području i dokazati da Washington ne može protiv svijeta. U drugom slučaju, ako većina prihvati sporazum, preko cijele će se priče prijeći šutke. Na kraju, trebalo bi pričekati odluku Bruxellesa. S pravnog i moralnog stajališta nema sumnje. Takav sporazum s Amerikom nema temelja. Kakva god bila odluka Bruxellesa, moral i pravda ne bi smjeli ostati povlastica slabih i siromašnih". (RFI)