GB-US-HR-SI-VLADE-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije BBC 13. VIII. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC13. VIII. 2002.TisakBritanski tisak danas samo spominje da se premijer Blair tijekom odmora u Francuskoj sastao s tamošnjim premijerom
Raffarinom i osim komentara o odjeći dvaju državnika i njihovih supruga, ne daju nikakve detalje susreta. Na vanjskopolitičkim stranicama piše se da Pentagon razmatra mogućnost slanja elitnih vojnih jedinica u potragu za Bin Ladenom i njegovim suradnicima koje bi imale zadaću ubiti ih, dok The Times i The Daily Telegraph izvješćuju o uključivanju Henryja Kissingera u raspravu o napadu na Irak.The Times prenosi članak iz Washington Posta u kojem bivši američki državni tajnik Henry Kissinger upozorava predsjednika Busha da pozorno planira američku politiku prema Iraku kako ne bi izolirao Sjedinjene Države u očima cijelog sveta. Kissinger drži da biološko i kemijsko oružje Saddama Huseina opravdava napad na Irak, ali i upozorava da bi se time prekršile međunarodne konvencije koje opravdavaju napad isključivo u samoobrani. Ta činjenica zahtijeva pozorno planiranje ne samo da bi se ublažile sumnje saveznika, već i da bi se izbjegla mogućnost da druge države američku akciju koriste kao izgovor za slične operacije u svojim zemljama.
BRITANSKI RADIO - BBC
13. VIII. 2002.
Tisak
Britanski tisak danas samo spominje da se premijer Blair tijekom
odmora u Francuskoj sastao s tamošnjim premijerom Raffarinom i osim
komentara o odjeći dvaju državnika i njihovih supruga, ne daju
nikakve detalje susreta. Na vanjskopolitičkim stranicama piše se
da Pentagon razmatra mogućnost slanja elitnih vojnih jedinica u
potragu za Bin Ladenom i njegovim suradnicima koje bi imale zadaću
ubiti ih, dok The Times i The Daily Telegraph izvješćuju o
uključivanju Henryja Kissingera u raspravu o napadu na Irak.
The Times prenosi članak iz Washington Posta u kojem bivši američki
državni tajnik Henry Kissinger upozorava predsjednika Busha da
pozorno planira američku politiku prema Iraku kako ne bi izolirao
Sjedinjene Države u očima cijelog sveta. Kissinger drži da biološko
i kemijsko oružje Saddama Huseina opravdava napad na Irak, ali i
upozorava da bi se time prekršile međunarodne konvencije koje
opravdavaju napad isključivo u samoobrani. Ta činjenica zahtijeva
pozorno planiranje ne samo da bi se ublažile sumnje saveznika, već i
da bi se izbjegla mogućnost da druge države američku akciju koriste
kao izgovor za slične operacije u svojim zemljama.
The Guardian u komentaru ocjenjuje da je pozivanje međunarodnih
inspektora za oružje u Irak vrlo rizičan potez Saddama Huseina i da
bi njihov eventualni boravak u Iraku mogao biti okončan na tri
moguća načina. Prvo bi se mogao ponoviti viđeni scenarij kada je
ometan rad inspektora, što bi opravdalo napad Sjedinjenih Država.
Druga mogućnost je da inspektori nađu oružje za masovno uništavanje
što ne bi bilo ništa manje opasno po Irak. Konačno, moguće je da
inspektori ne pronađu ništa što bi vjerojatno navelo Washington,
možda uz potporu UN-a, da izjavi kako je oružje dobro skriveno. To
Saddama dovodi u položaj čelnika koji navodno krije užasna ratna
sredstva. Jedino što irački čelnik dobiva pozivom inspektora je
vrijeme tijekom kojega bi američka javnost počela sumnjati u
mudrost započinjanja rata protiv Iraka, konstatira uvodničar.
The Independent piše da Washington planira uputiti u druge zemlje
pripadnike elitinih postrojba kako bi pronašli i ubili čelnike Al
Kaide. Takav bi plan izazvao pitanja oko američkog pridržavanja
međunarodnog zakona. Plan koji je objavljen prvo u New York Timesu,
posljednja je u nizu povjerljivih informacija koje su stigle do
medija, i još je jedan poticaj sumnji da je Bushova administracija
duboko podijeljena oko smjera rata protiv terorizma, te da su
procurile informacije zapravo rezultat sabotaže tajnog rada
američkih vojnih planera. Dok Pentagon drži da bi uporaba vojnih
postrojbi bio način zaobilaženja zakonskih prepreka u beskrajnom
ratu protiv terorizma jer bi umorstva bila opravdana kao dio
priprema za rat, takvo objašnjenje vjerojatno ne bi prošlo u
Kongresu i američkoj javnosti, a vjerojatno ni po međunarodnom
pravu.
The Financial Times objavljuje izvješće konferencije Ujedinjenih
naroda za trgovinu i razvitak. Među 100 najvećih svjetskih
gospodarskih jedinica nalazi se 29 kompanija. Exxon vrijedan oko 63
milijarde dolara sličan je po veličini pakistanskom gospodarstvu,
a veći je od peruanskog. Ford, Daimler-Crysler i Toyota jednaki su
po ukupnom proizvodu Nigeriji, dok je gigant duhanske industrije
Phillip Morris s devetnaest milijardi dolara jednak hrvatskom, a za
milijardu dolara jači od slovenskog gospodarstva. List podsjeća da
su se protuglobalisti često žalili da su multinacionalne kompanije
bogatije od mnogih država s kojima posluju. Taj nedostatak
ravnoteže, kažu protuglobalisti, ostavlja male države u nezavidnom
položaju na međunarodnoj trgovačkoj pozornici i zahtijevaju
uvođenje strožih pravila kontrole rada takvih kompanija.
(BBC)