FRA-LE FIGARO OD 23.7. AMERIKANCI OKRUŽILI IRAN

FRANCUSKA LE FIGARO 23.VII.2002. Iran ima dojam da je u rusko-američkom okruženju "U ovom se času ostvaruje jedna od najružnijih mora ajatolaha Homeinija. Američka vojska, koja se već učvrstila u Perzijskom zaljevu, čini prve korake na 'sjevernom boku' Irana: od Kavkaza do srednje Azije. Ovaj put zahvaljujući Osami bin Ladenu! Osim u Afganistanu, čije je izbjeglice koji su bježali pred Sovjetima, a onda i pred talibanima, Iran velikodušno prihvatio, Amerikanci su nazočni u Kirgistanu, u Uzbekistanu i u Gruziji. Moskva ne prosvjeduje i pričinja se da vjeruje kako će 'boysi' otići čim ugase terorističko žarište. Pače, Rusija, jedna od rijetkih sila na koju se Iran može osloniti, približava se Sjevernoatlantskom savezu, pravom simbolu premoći Sjedinjenih Država. Islamska Republika, gdje mladež sanja o Americi koju njezini čelnici sustavno napadaju, kao da je okružena. 'Krug se zatvorio. Iran je okružen, upozorava diplomat. Atentati od 11.IX. ubrzali su povijest, za što se Iran nije pripremio'. Nesreća je to veća što nitko ovdje ne dvoji da se iza američkih tajnih služba skriva izraelski Mossad. Barem u dvjema zemljama: Azerbajdžanu koji je uz Iran jedina šijitska država u svijetu i Uzbekistanu, čiji su gradovi Samarkand i Buhara kolijevke perzijskog jezika. No iranski čelnici ne žele dramatizirati i ističu da su njihovi odnosi s Moskvom dinamični. Rusi su njihov glavni dobavljač konvencionalnog oružja i jedini dobavljač civilne nuklearne opreme. Ne bude li američki pritisak na Putina imao uspjeha, centrala u Buhehru u Zaljevu trebala bi početi s radom 2003. ili 2004. 'Rusija se približila NATO-u. No nije postala američki klon', smiruje ton Kazem Sajapur, direktor Instituta za strateška istraživanja u Teheranu. Ističe da 'susjedstvo i nepostojanje izlaza na more' učvršćuju veze između republika srednje Azije i Irana. Američki vojnici koji tamo hrle, nakon naftaša, neće utjecati na tu stvarnost. 'Promjene koje su u tijeku ni izdaleka nisu gotove. Hoće li ih iznenaditi politika koju provode ruski čelnici', pita se Kazem Sajapur. Hamid Reza Asefi, službeni predstavnik ministarstva vanjskih poslova ide još dalje: 'Američka nazočnost nije toliko prijetnja za Iran koliko za Rusiju i za zemlje srednje Azije i Kavkaza u kojima se ona očituje'. (...) I Iranska Republika je možda na dobrom putu da zakasni na vlak u podjeli kaspijskih naftnih područja. Slanjem 'topovnjače' na područje oko kojega se sukobila s Bakuom ništa se nije riješilo. Kao ni zadnjom konferencijom održanom u Ašhabadu, turkmenskoj prijestolnici. Po njezinu svršetku, jedan je predsjednik iz srednje Azije čak izjavio: 'Kaspijsko more vonja po barutu!' Teheran je pokušao smanjiti napetost. Najavljujući skoru pomorsku vježbu, Vladimir Putin je htio potvrditi nazočnost Rusije na tom golemom prostoru koje su carevi zauzeli u XIX. stoljeću. Izaslanica odbora Majlisa (parlamenta) za vanjske poslove gospođa Elaheh Kule poziva dužnosnike da 'temeljito istraže posljedice ruskih pomorskih vježba u Kaspijskome moru'. 'Moramo pratiti opće i regionalno ponašanje Rusije nakon približavanja između Moskve, SAD-a i NATO-a'. Bude li puno čekala, Islamska Republika mogla bi se naći pred svršenim činom. 'Bez pravih prijatelja osim Armenije, iranski su čelnici došli do kraja puta, kaže zapadni diplomat. Presudni će biti sljedećih šest mjeseci koji nas možda dijele od američkog upletanja u Iraku. U tom će se razdoblju morati donijeti odluka'", iz Teherana izvješćuje Claude Lorieux.