RU IZVESTIJA 30. VI. 2002. RUSI I MEĐUNARODNI KAZNENI SUD

RUSIJA IZVESTIJA 30. VI. 2002. Cigla novog svjetskog poretka "U ponedjeljak počinje s radom Međunarodni kazneni sud - nasljednik Nuernberškog suda i bliži rođak Međunarodnog suda u Haagu. Sudit će za zločine protiv čovječnosti. Međutim novi sud nije dobio odobrenje ni u Moskvi ni u Washingtonu. U petak se skandalom završila sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, posvećena produljenju mandata mirovnih snaga u Bosni - SAD je odbio sudjelovati u operaciji, razlog leži u zahtjevu Washingtona da se Amerikance izuzme iz nadležnosti Međunarodnoga kaznenog suda (MKS). Tako je tim nesuglasicama ugrožen nastavak čak 15 mirovnih operacija koje se vode pod egidom UN-a i NATO-a. 'Etika rata mora biti zamijenjena 'etikom mira', a bezakonje - vladavinom prava', izjavio je za naš list glavni američki tužitelj Nuernberškog suda prof. Benjamin Ferenz. Upravo takvim treba postati, po njegovu mišljenju, suvremeni pravni poredak, kojemu vrhovno tijelo ima postati MKS. Odluku o njegovu utemeljenju potpisalo je 120 država (ratificiralo je dokument dosad njih 69) tijekom konferencije UN-a u Rimu 1998. godine. Među ovlastima MKS-a bit će četiri različita zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, vojni zločini i agresija. Sud će imati nadležnost nad zločinima poslije 1. srpnja 2002, a tužbu može pokrenuti svaka država, koja je sudionica ugovora, neovisno o tome ima li ikakve vez s učinjenim zločinom. Tužbu može podići i sudski tužitelj kao i Vijeće sigurnosti UN-a. Ustvari, MKS samo dopunjava djelatnost nacionalnih sudova. Njegova nadležnost se pojavljuje tek kad nacionalni sudovi ne osude odgovorne osobe za takve zločine. Pritom neće biti nikakvoga imuniteta: sudit će se svima, sve do državnog poglavara. Takve postavke, očito, i izazivaju otpor nekih država - sudionica MKS-a. Na primjer, SAD je sklopio dogovor s Afganistanom da Amerikanci ne mogu biti kazneno odgovorni pred mjesnim tijelima vlasti, a takav je dogovor ASD postigao i s Južnoafričkom republikom. Vrlo je složen odnos Rusije prema ratifikaciji dokumenta o MKS-u. Kako su nam priopćili u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, 'dokument se nalazi u fazi pripreme'. 'Sud može imati stvarnu nadležnost samo u slučaju ako države izraze želju da s njim surađuju', izjavio je za 'Izvestija' savjetnik za pravna pitanja moskovskog izaslanstva Međunarodnog Crvenog križa Arčil Krjukov. 'Odavle važnost ratifikacije statua i prihvaćanje mjera za ugrađivanje postavki dogovora u nacionalno zakonodavstvo'. U Upravi za informacije Državnog tužiteljstva izjavili su nam da se njih tema Međunarodnog kaznenog suda ni ne tiče, a da također ne surađuju ni s Haaškim sudom. Nepostojanje službenoga stajališta glede perspektiva pristupanja Rusije MKS-u, po mišljenju stručnjaka, objašnjava se time da je dokument trenutačno na razmatranju u uredu predsjednika Putina. I dok sam Vladimir Putin ne stekne mišljenje prema MKS-u, nikakvim se komentarima ne treba nadati. Lako je shvatiti rusku vlast. Rusija je u teškom položaju zbog trajne antiterorističke operacije u Čečeniji. Pristupanje MKS-u znači za Moskvu automatski ulazak u europsko sudbeno-pravno područje. I onda se neće moći čečenski događaji trpati pod 'unutrašnja ruska pitanja, kao dosad. Tako ni proces protiv pukovnika Budanova: oslobađajuća presuda bi mogla biti preispitana u MKS-u. Situacija bi se mogla i proširiti: na optuženičku bi klupu u određenim političkim okolnostima mogli sjesti i vođe ruske države, koje donose odluke o protuterorističkim operacijama u Čečeniji. U tom je kontekstu taj napeti rad na pretresanju svih mogućih posljedica suradnje naše države s Međunarodnim kaznenim sudom. Premda će, kažu stručnjaci, Rusija najvjerojatnije na koncu podržati taj dokument", pišu Andrej Poskakuhin i Dmitrij Safonov.