CH-S-terorizam-Terorizam ŠVI 16.VI.-NZZ-KAKO SE FINANCIRA AL KAIDA ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG16. VI. 2002.'Al Kaida raspolaže s više od 5 milijarda dolara imetka'"U Berlinu je u subotu završena konferencija o učincima međunarodnog
terora. Profesor ekonomije Friedrich Schneider procijenio je imetak Al Kaide na 5 milijarda dolara.- Ustanovili ste da mreža Al Kaida raspolaže s imetkom od 5 milijarda dolara. Kako ste došli do toga?= To su svote koje se mogu izračunati na temelju procijenjenog imetka Osame bin Ladena, prihoda od kriminalnih poslova i novčanih potpora vjerskim organizacijama iz 'klasičnog' kriminala. Pri tomu se može postupiti kao kod izračuna gospodarstva u sjeni, da se uzmu u obzir razne varijable kao što su broj aktivnih članova neke organizacije, količina pristaša, financijski prilozi trećih strana ili bruto društveni proizvod po glavi u islamskim zemljama. Al Kaida je između 1999. i 2001. godišnje imala na raspolaganju proračun od 20 do 50 milijuna dolara. Brojeve treba dakako uzeti s pogrješkm od od +/- 20 posto.- Odakle potječe novac?= Vjerojatno 30 do 40 posto od trgovine drogom. Ti ljudi slove kao
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
16. VI. 2002.
'Al Kaida raspolaže s više od 5 milijarda dolara imetka'
"U Berlinu je u subotu završena konferencija o učincima
međunarodnog terora. Profesor ekonomije Friedrich Schneider
procijenio je imetak Al Kaide na 5 milijarda dolara.
- Ustanovili ste da mreža Al Kaida raspolaže s imetkom od 5
milijarda dolara. Kako ste došli do toga?
= To su svote koje se mogu izračunati na temelju procijenjenog
imetka Osame bin Ladena, prihoda od kriminalnih poslova i novčanih
potpora vjerskim organizacijama iz 'klasičnog' kriminala. Pri tomu
se može postupiti kao kod izračuna gospodarstva u sjeni, da se uzmu
u obzir razne varijable kao što su broj aktivnih članova neke
organizacije, količina pristaša, financijski prilozi trećih
strana ili bruto društveni proizvod po glavi u islamskim zemljama.
Al Kaida je između 1999. i 2001. godišnje imala na raspolaganju
proračun od 20 do 50 milijuna dolara. Brojeve treba dakako uzeti s
pogrješkm od od +/- 20 posto.
- Odakle potječe novac?
= Vjerojatno 30 do 40 posto od trgovine drogom. Ti ljudi slove kao
vrlo disciplinirani u postupku s drogama, znači da su ljudi koji
prenose drogu pouzdani, ništa ne uzimaju za sebe. Prijevoz velikih
količina droge miješa se s drugim izvozno-uvoznim aktivnostima kao
primjerice trgovinom i prodajom meda koji je vrlo važan za slatka
jela u arapskom svijetu. Ima i državnih priloga terorističkim
organizacijama, primjerice neizravno u obliku dara vjerskim
organizacijama. Ima i slučajeva da država plaća neku vrstu zaštite
da bi 'iskupila' zemlju od terorističkih napada. Naposljetku
'običan' kriminal poput otmica, iznuđivanje novca za zaštitu,
pljačke banaka, što iznosi 10 do 20 posto 'prihoda'.
- Kako se upravlja tim svotama?
= Postoje različiti putovi. Jedan je i tehnika 'starburst' koja se
primjenjuje u području organiziranog kriminala. Na jednu se banku
položi veći depozit od kojeg se prljavi novac trajnim nalogom
doznačuje na stotine drugih bankovnih računa u cijelom svijetu, u
različitim malim iznosima (10 do 15 tisuća dolara) koji su na taj
način dostupni posrednicima. Postoji i stotine godina star
islamski sustav doznaka hawala. Tu se gotovina isplaćuje bez
potvrde, samo na povjerenje, širom svijeta na određenim mjestima -
recimo u nekom dućanu. Zahvaljujući suvremenim komunikacijskim
tehnikama, trgovci mogu svoje transakcije uzajamno obračunavati,
bez prenošenja gotovog novca.
- Jose Padilla, osumnjičen da je planirao napad 'prljavom bombom',
navodno je u Zuerichu dobio 10 tisuća dolara. Kako?
= U gotovini ili s nekog računa. Ovo potonje držim vjerojatnijim.
Velike švicarske banke svakodnevno rade na tisuće takvih
transakcija. 10 tisuća dolara ne upadaju u oči kao iznos.
- Kako to mislite spriječiti bez da paralizirate tržište kapitala?
Što se protiv toga može učiniti?
= Osim već poduzetih policijskih i pravnih mjera, držim
djelotvornima i globalne istrage u financijskom području kojima se
otkrivaju upadljiva kretanja na računima a ponajprije isti uzorci
koji se mogu povezati. Potrebna su jaka računala a ona postoje.
S Friedrichom Schneiderom razgovarao je novinar lista msn.