WT 16. VI. KAKO SMO SRUŠILI SOVJETSKI SAVEZ

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 16. VI. 2002. Trijumf američkih ideala "Povijest nam rijetko nudi priliku da slavimo dva ključna događaja gotovo istog dana. Ipak, početak lipnja pruža upravo takvu priliku. Slaveći godišnjice Reaganovih povijesnih govora, ističemo kako do raspada Sovjetskog Saveza i pada Berlinskog zida nije moglo doći ni približno tako brzo bez nezamjenjive uloge koju je Ronald Reagan odigrao u povijesti. 8. lipnja navršilo se 20. godina od izvanrednog govora Ronalda Reagana, održanog u britanskom Parlamentu, u kojem je promicao demokraciju tijekom iznimno osjetljivog hladnoratovskog razdoblja. 12. lipnja navršilo se 15 godina od Reaganovog govora pred Berlinskim zidom, također održanog u ključnom povijesnom razdoblju. Kako znamo kako se povijest razvijala od kada su ti govori održani, uključujući i neke od veoma povoljnih događaja u posljednjih par tjedana, prisjećanje na te govore danas nas potiče da se dalekovidnosti Reaganove retorike sjećamo uz veliko poštovanje. Povijest je već potvrdila Reaganovu veličinu u ulozi predsjednika, najviše zbog toga što nikada nije gubio iz vida svoju odlučnost da širi slobodu pomoću snage SAD-a. Podijelite s nama slavlje zbog trijumfa američkih ideala i Reaganovih ideja. U Parlamentu, Reagan je svojim domaćinima kazao kako 'se (Amerikanci) osjećaju kod kuće u vašoj kući', koju je s pravom opisao kao 'jedno od svetišta demokracije u kojem se raspravljalo o i usavršavalo prava slobodnih ljudi.' Iz Londona, kazao je Reagan, otputovat će u 'Berlin, u kojem stoji mračni simbol neukroćene moći. (...) Berlinski zid, ta grozna otvorena rana koja dijeli grad, ušao je u svoje treće desetljeće postojanja', kazao je okupljenima među kojima, usput rečeno, nije bilo članova Laburističke stranke. Nagovješćujući svoj govor o 'zlom imperiju' koji je održao slijedeće godine, Reagan je objavio kako je Berlinski zid 'prikladan pečat režima koji ga je izgradio.' Unatoč žalosnom priznanju kako se svijet 'približava kraju krvavog stoljeća zatrovanog užasnom političkom intervencijom- totalitarizmom', Reagan je ipak odbio bilo kakav pesimizam. Upravo suprotno. 'Optimizam postoji', kazao je, 'jer demokracija svakog dana dokazuje kako nije nimalo krhka.' Prilagođavajući čuveni Curchillov govor o Željeznoj zavjesi koji je održan 36 godina ranije, Reagan je dodao: 'Od Setina na Baltiku do Varne na Crnom Moru', kazao je predsjednik, 'režimi ukorijenjeni u totalitarizmu imali su više od 30 godina da utvrde svoju legitimnost. Ali niti jedan od tih režima još nije bio u stanju izložiti se riziku slobodnih izbora. Režimi izboreni bajunetama', kazao je 'nemaju korijenje.' Reagan se prisjetio užasa koje je počinio totalitarni sovjetski režim. 'Ako nas povijest ičemu uči (...) onda je to ovo: samozavaravanje zbog neugodnih činjenica je ludost.' Što bi, dakle, pitao je Reagan, Zapad trebao učiniti? Sam je odgovorio: 'Upravo je ovo naša današnja misija: očuvati slobodu i mir. To možda neće biti lako', kazao je predsjednik, 'ali vjerujem da smo sada na prekretnici.' Povijest je u potpunosti potvrdila ono što je nekolicina intelektualaca, i na ljevici i na desnici, razumjela prije 20 godina a što je Reagan znao da je točno. (Imajmo na umu da je Reagan govor održao u vrijeme dok je SAD bio u najgoroj poslijeratnoj recesiji.) 'Prekretnica' o kojoj je predsjednik govorio bila je slijedeća: 'U ironičnom smislu, Karl Marx je bio u pravu. Danas smo svjedoci velike revolucionarne krize - krize u kojoj se zahtjevi gospodarskog poretka izravno sukobljavaju s onim političkog poretka. Ipak, kriza se ne događa na slobodnom, nemarksističkom Zapadu, nego u domovini marksizma i lenjinizma, Sovjetskom Savezu.' Osjećajući prve znakove demokratske revolucije u čitavom svijetu koja će uskoro zahvatiti i veliki dio Azije i Južne Amerike, Reagan je tada izrekao ključne riječi: 'Ovo što opisujem jest plan i nada', rekao je, nudeći svoje predviđanje koje se kasnije potvrdilo potpuno točnim. 'Pohod slobode i demokracije', kazao je Reagan, 'otpravit će marksizam i lenjinizam u ropotarnicu povijesti kao što je učinio i s drugim tiranijama koje guše slobodu ljudi.' Pet godina kasnije, 12. lipnja 1987., Reagan se našao u Berlinu gdje su ga dočekale tisuće demonstranata. Još jednom je odbio ustuknuti i centimetar, dok je stajao pred Berlinskim zidom. Još jednom ponavljajući Curchillove riječi, predsjednik je objelodanio: 'Iza mene je kamen koji okružuje slobodne sektore ovog grada, dio golemog sustava prepreka koji dijeli čitavi europski kontinent. Od baltičkog juga, te prepreke dijele Njemačku - u obliku bodiljikave žice i betonskih zidova s čuvarima i policijskim psima. Još južnije možda nećete naći vidljivog ili očitog zida. Ipak, tamo su na nadzornim točkama i dalje naoružani čuvari - još uvijek ograničavajući pravo na putovanje, još uvijek instrument totalitarne države koji nameće svoju volju običnim ljudima.' Potaknuto američkim gospodarskim rastom koji je počeo nedugo nakon Reaganovog govora u Londonu 1982., gospodarsko blagostanje vratilo se na Zapad. Tog lipanjskog dana prije 15 godina, stojeći pred Branderburškim vratima, Reagan se prisjetio poslijeratne povijesti. '1950-tih, sovjetski predsjednik Hruščov je kazao 'pokopat ćemo vas'. No danas na Zapadu vidimo svijet koji je ostvario napredak i blagostanje do sada neviđene u čitavoj ljudskoj povijesti. U komunističkom svijetu vidimo neuspjeh: tehnološki zaostaju za nama, zdravstvo je u sve lošijem stanju. Čak je i premalo hrane.' Pozdravljajući 'promjene i otvorenost' koje je tadašnji sovjetski čelnik Mihail Gorbačov obećavao u sklopu svojih programa Glasnost i Perestrojka, Reagan je kazao: 'Glavni tajniče Gorbačov, ako težite miru - ako želite napredak za Sovjetski Savez i Istočnu Europu - ako želite liberalizaciju: dođite ovdje, pred ova vrata. Gospodine Gorbačov, otvorite ova vrata, srušite ovaj zid.' Lipanjski govori iz 1982. i 1987. održani su dok su Amerika i Sovjetski Savez još uvijek sudjelovale u pregovorima o kontroli nuklearnog oružja. U svom govoru održanom pred Berlinskim zidom, Reagan je istaknuo: 'Dok govorim, ministri NATO-a sastaju se na Islandu kako bi raspravili o napretku naših prijedloga za eliminiranje raketa srednjeg dometa diljem Europe. Na govorima u Ženevi, predložili smo i radikalna smanjenja strateškog napadačkog oružja.' Povijest nas uči i to da su europski aktivisti za borbu protiv nuklearnog oružja protestirali protiv Reaganovih nepopustljivih stavova tijekom oba pregovora. No Reaganova odlučnost i nepopustljivost pred europskom oporbom na ulicama pokazala se pravim izborom. Šest mjeseci nakon predsjednikova govora pred Berlinskim zidom, Gorbačov je u potpunosti prihvatio Reaganov prijedlog o smanjivanju broja raketa srednjeg dometa. Od tada su potpisana još tri sporazuma za smanjivanje broja raketa dugog dometa, uključujući i sporazum kojeg je predsjednik George W. Bush potpisao nedavno u Rusiji. Kao što je to učinio prije u britanskom parlamentu, uvijek optimistični Reagan u Berlinu je samouvjereno predvidio: 'Ovaj zid će pasti u čitavoj Europi. Ne može se oduprijeti vjeri, istini ni slobodi'", stoji u uvodniku lista.