DUGOVJEČNOST IPAK NASLJEDNA

NEW YORK, 12. lipnja (Hina/Reuters) - Duljina života ovisi o brojnim čimbenicima, ali su geni vrlo važni, što potvrđuje učestalost dugovječnih osoba u nekim obiteljima, piše časopis "Proceedings of the National Academy of Sciences".#L# U istraživanju koje je obuhvatilo 144 obitelji u kojima je barem jedan njihov član živio stotinu godina ili više, braća ili sestre stogodišnjaka dva su puta manje izložena opasnosti od umiranja u usporedbi s osobama koje nemaju dugovječnoga brata ili sestru. U usporedbi s ostalim stanovništvom, za braću stogodišnjaka 17 je puta vjerojatnije da će doživjeti stotu, a za sestre je osam puta vjerojatnije da će živjeti najmanje jedno stoljeće. Voditelj istraživanja Thomas Perls iz Boston Medical Centera bostonskoga Medicinskoga fakulteta potvrđuje da je dugovječnost uvelike karakteristika pojedinih obitelji. "Ovo bi otkriće zaista trebalo pomoći da pronađemo gene koji članovima tih obitelji omogućavaju takav iznimno dug život", smatra Perls. Cilj istraživanja trebao bi biti i pronalazak lijekova koji bi i drugim ljudima omogućili dulji život s manje bolesti poput raka ili Alzheimerove bolesti. Smatra se da geni, okoliš i navike utječu na vjerojatnost dugoga života, ali se ne zna koliki je udio svakoga od tih čimbenika. Ako geni zaista imaju važnu ulogu pri određivanju duljine nečijega života i rođaci stogodišnjaka trebali bi dugo živjeti. Iako se ovim istraživanjem ne objašnjava točan utjecaj gena na dugovječnost, njegovi rezultati ipak upućuju na zaključak da nasljedni čimbenici imaju vrlo važnu ulogu. Neke obitelji vjerojatno dulje žive zato što u njima nema određenih inačica gena koje povećavaju opasnost od obolijevanja. Druge obitelji možda imaju inačice gena koji na neki način usporavaju starenje, a znanstvenici pretpostavljaju da se gen za dugovječnost nalazi na kromosomu br. 4. (Hina) rug dv