PREDSTAVLJEN ČETVRTI SVEZAK OSMOJEZIČNOGA ENCIKLOPEDIJSKOG RJEČNIKA

ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Četvrti svezak Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža", koji na 1400 stranica donosi 9343 leksičke jedinice u nizu od Ne do O, predstavljen je danas u Zagrebu.#L# Leksikografski zavod Miroslava Krleže tim se iznimnim rječnikom, kojega je osmislio i kao glavni urednik potpisuje Tomislav Ladan, potvrđuje ne samo u ozbiljnosti kojom participira u leksikografiji zapadnoga kruga, već i po sposobnosti za pionirske pothvate, istaknuo je ravnatelj Leksikografskoga zavoda Vlaho Bogišić. Pokrenut 1987. - Osmojezični enciklopedijski rječnik s hrvatskoga gledišta posreduje temeljne jezične i kulturne činjenice modernoga svijeta. Osmojezični enciklopedijski rječnik veliki je prinos hrvatskoj kulturi a jedinstven je i u svjetskim razmjerima, ustvrdio je profesor Stjepko Težak. Istaknuo je da se hrvatska kultura može ponositi tim rječnikom kojim se njegov glavni urednik nametnuo hrvatskoj kulturi u pravome smislu krležijanski, a ne tek po činjenici što je Tomislav Ladan sada glavni ravnatelj Zavoda kojemu je nekada na čelu bio Miroslav Krleža. Rječnik je namijenjen svima kojima je jezik potreban, a ne samo lingvistima. Na prvome mjestu ipak je namijenjen hrvatskome jeziku, ali može biti koristan i strancima koje baš i ne zanima hrvatski jezik jer donosi jezične istovrijednice, rekao je Težak. Osim hrvatskih, Rječnik tako sadrži i ruske, engleske, njemačke, francuske, talijanske, španjolske i latinske istovrijednice. Težak smatra da Osmojezični enciklopedijski rječnik može biti od pomoći i u standardizaciji gramatičkoga nazivlja, kojoj bismo, ustvrdio je, trebali težiti. Za četvrti svezak koji počinje s usklikom "ne" a završava s povratnom glagolskom imenicom "ožvaliti se", Težak kaže da donosi toliko "nijekanja" da se može steći dojam da su zbog toga velikoga bogatstva niječnica Hrvati narod koji se ne mogu složiti ni onda kada im je to u korist. A što se pak tiče isto tako brojnoga "njakanja" i "ojkanja", Težak je rekao kako dobar dio svijeta, za razliku od Hrvata koji to dobro razumiju, sigurno ne zna o čemu se zapravo radi. Glavni urednik Tomislav Ladan zahvalio je Težaku za, kako je rekao, "objektivnu analizu Rječnika koja je skoro i histološki nalaz". Po Ladanovim riječima, hrvatske leksikografe prati svojevrstna nesreća da se svakih deset godina nešto događa u hrvatskome jeziku. Glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda kratko je podsjetio i na neka od tih zbivanja, rekavši da se tek oko 1980. počelo ponovno razgovarati o hrvatskome jeziku nakon zbivanja iz 1967. i 1971. Tako je spomenuo i zašto je od tri prijedloga iz 80-ih prihvaćen baš onaj o Osmojezičnome enciklopedijskom rječniku, dodavši da je prijedlog o Rječniku hrvatskoga jezika odbijen jer se tada nije mogao zvati hrvatski, te da je istu sudbinu imao i prijedlog o, kako je rekao, "rječniku sretno združenih naroda i narodnosti SFRJ". A što se pak tiče Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika njega je moguće napraviti jedino kao zajedničko djelo brojnih leksikografa a nikako ne kao samostalno djelo, istaknuo je Ladan. U Leksikografskome zavodu napravljeno je dosta vrijednih stvari, što je bilo moguće samo kroz kolegijalnost, a ne zbog genijalnosti pojedinca, ustvrdio je. Tomislav Ladan primio je danas za svoj predani leksikografski 40- godišnji rad posebno priznanje Leksikografskoga zavoda koje je dodijeljeno prvi put. Predajući to priznanje, ravnatelj Vlaho Bogišić je ustvrdio da ga je Ladan zaslužio i zbog toga što je Leksikografski zavod smatrao sudbinskim, a ne prolaznim mjestom. Osim toga, istaknuo je Bogišić, kao glavni ravnatelj Tomislav Ladan je zaslužan za podizanje standarda Zavoda te za činjenicu da se u Zavodu počelo razmišljati artistički i kreativno. (Hina) ip az