FRANCUSKA-LE MONDE OD 4.6.02. PUTIN I ZAPAD

FRANCUSKA LE MONDE 4.VI.2002. Putinov medeni mjesec sa Zapadom "Pošto ga je George W Bush, koji tvrdi da mu 'vjeruje', promaknuo u strateškog saveznika u 'ratu protiv terorizma', pošto ga je prihvatio NATO koji mu želi dati pravo glasa u svezi s nekim pitanjima, pošto ga je pozdravila Europska unija koja ne želi zaostajati te hoće produbiti 'energetski dijalog' s Moskvom, što je potvrdio nedavni summit između EU-a i Rusije, Vladimir Putin je čovjek kojemu se najviše laska. Naglašeni zaokret ruskog predsjednika prema Zapadu nakon 11.IX. urodio je plodom. 'Što se dogodilo s Putinom?', pitao se nedavno Nikolaj Zlobin iz Središta za vojno informiranje u Washingtonu: 'Prije godinu i pol bio je predsjednik zemlje koja je propadala, a sada je svjetski vođa. Odluka o priključenju Zapadu bila je vrlo mudra'. U javnosti, ruski predsjednik uživa u toj novoj neusiljenosti, kao što su pokazale šale i dosjetke kojima je obasipao g. Busha za njegova posjeta Rusiji. (...) U tom medenom mjesecu rijetki su glasovi koji i dalje govore o gušenju građanskih sloboda u Rusiji. Skupina koju predvodi Elena Bonner, udovica disidenta Andreja Saharova, povukla je prije nekoliko mjeseci zvono za uzbunu: 'Reforme iz 1980.-1990. trebale su stvoriti humano i pluralistično društvo, pravnu državu sa slobodnim tiskom, neovisnim sudstvom, pravednim zakonima, demokracijom i višestranačjem. Umjesto toga svjedoci smo sustavne izgradnje centraliziranog policijskog režima s gušenjem sloboda'. Sukladno tom mišljenju, sudski procesi protiv novinara, optužbe za špijunažu, zastrašivanje protivnika nisu običan ostatak totalitarne prošlosti koja je na putu da nestane zbog polaganog, ali neizbježivog približavanja društvu europskog tipa. Vladimir Putin, naprotiv, steže uzde i nastoji uništiti svaku oporbu vlasti. (...) Američki je predsjednik izjavio da će SAD 'raditi' s Rusijom kako bi se 'prekinule borbe i pronašlo političko rješenje za Čečeniju' i za druge sukobe u bivšem SSSR-u. Podsjetio je Moskvu na 'pouku' iz Afganistana koja 'vrijedi i za Čečeniju' i prema kojoj se 'domovina može braniti poštujući i ostvarujući prava manjina'. SAD i Europska unija nedavno su poduprli rezoluciju o Čečeniji u UN-ovu Povjerenstvu za ljudska prava - tekst na koncu nije prihvaćen. Službeno, američki State Department želi potaknuti Moskvu da 'načini razliku između vlasti čečenskog predsjednika Aslana Mashadova i skupina povezanih s terorističkim mrežama' i da se uključi u pregovarački proces. 'Nastavak sukoba je kočnica za razvitak Rusije, prava mora za nedužne Čečence i prijetnja za čitavo kavkasko područje', rekao je visoki dužnosnik State Departmenta Steven Pifer u američkom Kongresu 9.V. Vladimir Putin još uvijek ima strogi nadzor nad televizijom i nad glavnim ruskim glasilima kako bi prikrio rat u Čečeniji i spriječio da se prošire sumnje u svezi s uzrocima atentata iz 1999. (videokaseta koja kruži Rusijom optužuje Federalnu službu sigurnosti) u Moskvi i u Volgodonsku. Vojska se plaši da će, dođe li do političkog rješenja u Čečeniji, biti obilježena kao žrtveni jarac nesposoban da se obračuna s partizanskom gerilom. Čini se da je u Čečeniji, nakon gotovo tri godine rata, Vladimir Putin zapao u mrtvilo, unatoč revnoj skrbi Amerikanaca i Europljana", piše Natalie Nougayrede.