ZAGREB/BILBAO, 3. lipnja (Hina) - Izložba "Pariz - prijestolnica umjetnosti, 1900.-1968.", koja je proteklog tjedna otvorena u muzeju Guggenheim u Bilbau, predstavlja legendarne pariške četvrti - od Monmartrea iz doba avangarde i
Montparnassea tridesetih godina sve do Saint-Germain-des-Presa iz poslijeratnog razdoblja i Latinske četvrti šezdesetih godina, prisjećajući se povijesti tog razdoblja i umjetnika koji su promijenili umjetnost dvadesetog stoljeća.
ZAGREB/BILBAO, 3. lipnja (Hina) - Izložba "Pariz - prijestolnica
umjetnosti, 1900.-1968.", koja je proteklog tjedna otvorena u
muzeju Guggenheim u Bilbau, predstavlja legendarne pariške četvrti
- od Monmartrea iz doba avangarde i Montparnassea tridesetih godina
sve do Saint-Germain-des-Presa iz poslijeratnog razdoblja i
Latinske četvrti šezdesetih godina, prisjećajući se povijesti tog
razdoblja i umjetnika koji su promijenili umjetnost dvadesetog
stoljeća. #L#
Izložbu je postavila Kraljevska akademija umjetnosti iz Londona
pod pokroviteljstvom zaklade BBVA, a riječ je o 250 umjetničkih
djela i 150 umjetnika.
Kako navodi ravnatelj muzeja Juan Ignacio Vidarte, želja je
ispričati priču o umjetničkom životu francuske prijestolnice čija
žarišta su tijekom stoljeća bila u različitim dijelovima grada,
piše španjolski dnevnik El Pais.
Nije riječ o francuskoj, već o europskoj izložbi. Ona počinje
"Gospođicama iz Avignona" Pabla Picassa (iako samo djelo nije
izloženo jer je njegova posudba gotovo nemoguća), koji je 1907. u
jednom studiju u četvrti Monmartre otvorio revolucionarni put
kubizma.
Djela Picassa, Braquea, Delaunaya, Juana Grisa i Marie Blanchard
oživljavaju umjetničko ozračje prva dva desetljeća prošlog
stoljeća.
Ulazak u dvadesete godine značio je seobu žarišta u četvrt
Montparnasse i povratak figurativnosti, koja je predstavljena u
prostoriji posvećenoj ženskim aktovima, s djelima Dufyja, Picabie,
Maillola, Bonnarda i Modigliania. Među njima se nalazi skupina
nadrealističnih slika, kao predznak fašizma i rata.
Uz Saint-German-des-Pres veže se razdoblje nacističke okupacije,
koje se ogleda u radovima Dubuffeta i Giacomettija. Četvrt
egzistencijalista predstavljena je i kao mjesto vitalnosti,
kreativnosti i kolorizma poslijeratnog razdoblja.
Tu su izložene slike Yvesa Kleina i skulpture Cesara i Germaine
Richier, a ovaj dio izložbe završava kinetičkom umjetnošću i "op
artom".
Prostorija posvećena šezdesetim godinama i Latinskoj četvrti
energično završava izložbu i okuplja djela koja se bave političkim
kompromisom, podizanjem svakodnevnih predmeta na razinu
umjetnosti i ona koja se očituju novim relizmom umjetnika poput
Christa i Niki de Saint Phalle.
(Hina) abj bnš
(Hina) abj bnš