DE-DZ-IZBORI-Glasila/mediji-Izbori-Vlada NJ 1. VI. FR: ALŽIRSKI IZBORI NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU1. VI. 2002.Poruka Alžiraca"Kada je ulog velik, angažman se isplati - pa i onaj politički. Ili možda ipak nije tako? U Alžiru,
najvećoj državi Maghreba, ulog je zaista velik. Treba izboriti pobjedu u borbi protiv terorizma, korupcije, nepravde i siromaštva. Na drugoj strani Sredozemnog mora ljudi još uvijek padaju žrtvama pokolja. Žrtve se više ne broje u stotinama kao devedesetih godina ali se broje u desetcima. Nepravda još uvijek vapi u nebo, mafija koja se bavi uvozom gomila bogatstva dok više od polovine Alžiraca mora živjeti od jednog dolara dnevno a 60 je posto mladih nezaposleno.Tome valja dodati i temeljno pitanje kakvom nacija uopće želi biti. Kakva bi trebala biti raspodjela utjecaja između islama, arapske i berberske tradicije kako bi svi Alžirci bar napola mogli ponovno smatrati svoju državu svojim domom? Novinstvo koje u usporedbi s arapskim zemljama uživa slobodu - što veseli - otvoreno opisuje nepravilnosti u zemlji. Iako državna televizija ne slijedi taj primjer, većina ljudi jako dobro zna u kakvom se položaju nalazi. Što je, dakle, za njih logičnije nego da iskoriste priliku da u
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
1. VI. 2002.
Poruka Alžiraca
"Kada je ulog velik, angažman se isplati - pa i onaj politički. Ili
možda ipak nije tako? U Alžiru, najvećoj državi Maghreba, ulog je
zaista velik. Treba izboriti pobjedu u borbi protiv terorizma,
korupcije, nepravde i siromaštva. Na drugoj strani Sredozemnog
mora ljudi još uvijek padaju žrtvama pokolja. Žrtve se više ne broje
u stotinama kao devedesetih godina ali se broje u desetcima.
Nepravda još uvijek vapi u nebo, mafija koja se bavi uvozom gomila
bogatstva dok više od polovine Alžiraca mora živjeti od jednog
dolara dnevno a 60 je posto mladih nezaposleno.
Tome valja dodati i temeljno pitanje kakvom nacija uopće želi biti.
Kakva bi trebala biti raspodjela utjecaja između islama, arapske i
berberske tradicije kako bi svi Alžirci bar napola mogli ponovno
smatrati svoju državu svojim domom? Novinstvo koje u usporedbi s
arapskim zemljama uživa slobodu - što veseli - otvoreno opisuje
nepravilnosti u zemlji. Iako državna televizija ne slijedi taj
primjer, većina ljudi jako dobro zna u kakvom se položaju nalazi.
Što je, dakle, za njih logičnije nego da iskoriste priliku da u
izbornu utrku pošalju sposobne narodne zastupnike i masovno
pohitaju na birališta?
No, nacija je okrenula leđa politici. Ne samo u Kabiliji ljudi
izlaze na barikade ali ne i na birališta. Odaziv birača od točno 48
posto nije nikada bio tako nizak otkada je Alžir napustio
jednostranački režim. Iza odustajanja birača krije se uvjerenje da
država ne nudi ozbiljno političko sudjelovanje u vlasti.
Alžirci žele možda skrenuti pozornost na izbornu prijevaru, na
skromne ovlasti parlamenta u predsjedničkom sustavu ili na utjecaj
vojske koja tradicionalno ima zadnju riječ: zaključak je uvijek
isti. Moćnici ne omogućuju narodu odlučujuće sudjelovanje u
upravljanju. Ako je već tako, neće se moći ni pohvaliti da je njihov
izbor legitimirao glas naroda. Tako glasi jasna poruka netom
održanih izbora.
No, koga će slijediti mase koje su izgubile povjerenje u državu? G.
1991. spasiteljske usluge ponudila je Islamska fronta spasa FIS sve
dok vojska nije prekinula izbore, islamisti nisu prešli u ilegalu i
dok nije započelo krvoproliće. Ako vlada, predsjednik i vojska ne
žele izložiti Alžir pa i cijelu regiju novim, možda još i većim
rizicima, morat će pokušati ponovno pridobiti povjerenje naroda.
Doduše, to bi podrazumijevalo izlaganje riziku gubitka vlasti,
riziku koji u kontekstu nagomilanog bijesa nesumnjivo zaslužuje da
bude tako nazvan", naglašava Axel Veiel.