SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 23. svibnja (Hina) LJUBLJANA - Slovenija je u četvrtak predala dvije prosvjedne note Hrvatskoj kojima je upozorila na "jednostrane akte" hrvatske strane u vezi s postavljanjem uzgajališta za školjke u Piranskom zaljevu i koncesija za istraživanje nafte i plina koje je dobila hrvatska naftna tvrtka INA, rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. "Očekujemo da će uzgajalište školjaka kod Kanegre biti uklonjeno i da će Hrvatska tako uspostaviti prijašnje stanje", rekao je Rupel u vezi s kavezima za uzgoj školjaka koje je uz hrvatsku obalu Piranskog zaljeva postavila zadruga Sargus iz Umaga. "U suprotnom bi slučaju dobri odnosi između naših država uistinu bili ugroženi", rekao je. Po Rupelovoj je ocjeni INA dobila od hrvatske vlade koncesiju za istraživanje nafte i plina u sjevernom Jadranu kojom se zadire u "slovenski akvatorij". "Zadnji bi potezi Hrvatske mogli dovesti u pitanje provedbu sporazuma o malograničnom prometu i suradnji, a akti o kojima sam govorio govore o raskoraku službenih stajališta i poteza Zagreba", ocijenio je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. PULA - Austrijski predsjednik Thomas Klestil doputovao je u četvrtak poslijepodne u Pulu, a nakon toga na Brijune gdje ga je dočekao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. U čast predsjednika Klestila, koji boravi u trodnevnom posjetu Hrvatskoj, predsjednik Mesić će večeras u Bijeloj vili prirediti svečanu večeru, a u petak će najprije razgledati Veli Brijun i Vangu gdje su predviđeni i završni razgovori dvojice predsjednika. Na Brijunima će se u petak održati turistički forum na kojem će austrijski gospodarstvenici razgovarati s hrvatskom ministricom turizma Pave Župan Rusković i istarskim županom Ivanom Jakovčićem. ZAGREB - Hrvatski i austrijski predsjednik, Stjepan Mesić i Thomas Klestil, posjetili su u četvrtak Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) gdje je organiziran hrvatsko-austrijski gospodarski forum s ciljem produbljivanja gospodarske suradnje između dviju zemalja. Mesić je u svom govoru rekao da je suradnja između dviju zemalja dostigla zavidnu razinu i da pokazuje pozitivan trend. Klestil je istaknuo da je Austrija vrlo zainteresirana za jačanje gospodarske suradnje s Hrvatskom. On je rekao da je impresioniran brzinom kojom je Hrvatska uspjela ostvariti prijelaz u moderno konkurentno tržišno gospodarstvo ističući da je Austrija prepoznala RH kao važnog trgovinskog partnera još od njezina priznavanja. ZAGREB - Odlične političke odnose između Hrvatske i Poljske treba začiniti zamahom u razvoju gospodarskih odnosa, ustvrdili su u četvrtak u Zagrebu nakon službenih razgovora ministri vanjskih poslova dviju zemalja Tonino Picula i Wlodzimierz Cimoszewicz. "Zbog toga smo dosta vremena u razgovoru posvetili jačanju suradnje u području brodogradnje, infrastrukture, poljoprivrede i industrije opreme te na vojnom polju", kazao je Picula. Nakon jednosatnih razgovora dvojica su ministara potpisala Sporazum o suradnji između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja koji je, po riječima Picule, važan mehanizam za konzultacije i na vladinoj razini. To je 21. međudržavni sporazum između Poljske i Hrvatske. Šefa poljske diplomacije primili su i predsjednik Republike Stipe Mesić i predsjednik Vlade Ivica Račan. BEOGRAD - Članovi odbora za financijska pitanja, stručnjaci iz pet država nasljednica bivše SFRJ, u četvrtak su se u Beogradu dogovorili o daljnim koracima klirinškog potraživanja SFRJ od bivšeg Sovjetskog Saveza, te najavili sastanak u Moskvi koncem lipnja ili početkom srpnja. Također je bilo riječi o deviznim rezervama kod inozemnih banaka i podjeli zlata iz Drugog svjetskog rata. Prestavnik SRJ Veroljub Dugalić, današnji domaćin sastanka, izjavio je da prema podacima koji nisu konačni, neto potraživanje bivše SFRJ od bivšeg Sovjetskog Saveza iznosi oko milijardu i pol klirinških dolara, ali da i ruska strana ima svoja potraživanja koja su oko 140 milijuna klirinških dolara. Svaka država sukcesor će u idućih deset dana odrediti svog predstavnika, a potom će se u roku od tjedan dana formirati pregovarački tim. Na današnjem sastanku razgovarano je i o deviznim rezervama središnje banke bivše SFRJ, koje su po podacima iz svibnja prošle godine iznosile 360 milijuna dolara, te vrijednosti zlata iz Drugog svjetskog rata čija je vrijednost 350 tisuća dolara ( 1.201 fine unce). BUKUREŠT - Obavještajne službe devet balkanskih zemalja obvezale su se na sastanku u Bukureštu surađivati u borbi protiv terorizma i prekograničnog kriminala, objavila je u četvrtak rumunjska obavještajna služba. Dužnosnici tajnih službi "razgovarali su o osjetljivim problemima s kojima je suočena regija, uključujući krijumčarenje oružja i droge, ilegalno useljavanje i financijski kriminal", objavila je rumunjska obavještajna služba. Ocijenili su da će se njihovom suradnjom "učvrstiti međusobno povjerenje" između zemalja jugoistočne Europe. U Bukureštu su se okupili predstavnici tajnih službi Albanije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Makedonije, SR Jugoslavije, Rumunjske, Slovenije i Turske. SARAJEVO - Bosanska poslijeratna normalizacija neće biti završena sve dok se svi izbjeglice ne budu mogli vratiti, a svi ratni zločinci ne budu izvedeni pred sud, rekao je u četvrtak Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Sarajevu. "Neće biti normalne Bosne i Hercegovine dok se ne riješe dva glavna problema, a to su, naravno, povratak izbjeglica i ratni zločinci", rekao je zapadnim novinarima Wolfgang Petritsch koji će u ponedjeljak predati dužnost britanskomu političaru Paddyju Ashdownu. Petritsch tvrdi da je tijekom njegova trogodišnjega mandata u Bosni i Hercegovini ostvaren napredak. "Kad sam stigao, nisam imao osjećaj da postoji bosanska država, budući da su svakodnevnim životom dominirala etnička pitanja", rekao je Petritsch. "Sad imam osjećaj da postoji država Bosna i Hercegovina koju ljudi sve više prihvaćaju kao činjenicu.". Petritsch se tijekom mandata obilato koristio svojim ovlastima, smjenjivao dužnosnike i nametao zakone, a na odlasku kaže da izgradnja središnjih institucija ostaje ključna za povratak u normalu. SARAJEVO/BANJA LUKA - Vlasti Republike Srpske odbile su u četvrtak prijedlog Predsjedništva Bosne i Hercegovine o uspostavi jedistvenog tijela na razini države koje bi se bavilo pitanjem obrane i ustroja vojnih snaga. Najviši dužnosnici bosanskih Srba u četvrtak su u Banjoj Luci razmatrali prijedlog državnog Predsjedništva da se u BiH uspostavi stalno tijelo koje bi predstavljalo vrhovnog civilnog zapovjednika entitetskih oružanih snaga te da se ustroji jedinstveni odjel obrane i zajednički vojni stožer. "Konstatirali smo kako se ovime na najgrublji mogući način pokušava mijenjati Ustav koji entitetima prepušta pitanje obrane i vojnih snaga", izjavio je novinarima u Banjoj Luci predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović. MOSTAR - Snage SFOR-a u Bosni i Hercegovini smanjit će se sa sadašnjih 18.000 na 12.000 vojnika nakon izbora u listopadu ove godine, rekao je u četvrtak u Mostaru dužnosnik Odjela za NATO-ove mirovne misije i vojna planiranja Robert Aysse. Aysse je istaknuo kako smanjenje SFOR-a ne znači i povlačenje NATO- a iz BiH gdje će Sjevernoatlantski savez nastaviti svoju misiju, napominjući da će NATO imati dodatne snage za BiH i Kosovu koje će angažirati bude li potrebno. On je naglasio kako je jedina nada za budućnost Bosne i Hercegovine njena integracija u europske političke i vojne strukture. PRIŠTINA - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Michael Steiner proglasio je u četvrtak nevažećom rezoluciju o zaštiti teritorijalne cijelovitosti Kosova, kojom se negira valjanost sporazuma o razgraničenju SR Jugoslavije i Makedonije i zajedničkog dokumenta Haekkerup-Čović, priopćio je novinarima u sjedištu kosovskoga parlamenta, glasnogovornik UNMIK-a Simon Haselock. Rezoluciju je u četvrtak s 85 glasova usvojila Skupština Kosova. U skladu sa svojim ovlastima, Steiner je odluku o poništenju rezolucije donio deset minuta nakon što je izglasana, kazao je Haselock. Zastupnici Skupština Kosova nastavili su s radom a srpski zastupnici vratili su se u dvoranu Skupštine,koju su bili napustili kada se glasalo o rezoluciji. LJUBLJANA - Samo devetorica od 90 zastupnika slovenskog parlamenta podržala su inicijativu da se o učlanjenju u NATO savez održi konzultativni prethodni referendum bez čekanja da ta organizacija i formalno uputi poziv novim članicama, što se očekuje u studenom ove godine na summitu u Pragu. Premijer Janez Drnovšek izrazio je u svojoj raspravi oprezni optimizam da će poziv za članstvo stići, te kategorično ustvrdio da referendum u sadašnjem trenutku nije potreban. SOFIJA - Ivan Pavao II u četvrtak je nastavio svoje 96. pastoralno putovanje odlaskom iz Azerbejdžana u Bugarsku. Posljednji dan u Bakuu i nova etapa u Sofiji su potvrdili da je zdravlje 82. godišnjeg Pape jako krhko te on nije mogao izravno prenijeti svoju poruku vjernicima. Po dolasku u Sofiju Papa se spustio dizalom za hendikepirane i ranjene osobe iz zrakoplova. Nakon toga je Bugarima poručio "da ih je uvijek volio", aludirajući na atenatat u kojem je bio ranjen 1981. godine. Za organizaciju atentata, koji je izvršio Turčin Ali Agca, sumnjičena je bugarska tajna služba. Na Trgu Aleksander Nevski Papu je dočekalo oko 3.000 vjernika, predsjednik Georgij Parvanov i vjerske vlasti zemlje. Pozdravivši patrijarha Maxima, duhovnog vođu 6,5 milijuna pravoslavnih Bugara, Papa je zaželio da njegov posjet "posluži jačanju našeg međusobnog upoznavanja" radi obnove jedinstva svih kršćana. U petak će Ivan Pavao II razgovarati s patrijarhom Maximom i zatim će se sastati s 4.500 intelektualaca i članova udruga civilnog društava koji su ga pozvali u posjet. NEW YORK - Uznemiren i zabrinut porastom napetosti i međusobnih prijetnji između Indije i Pakistana, glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je u četvrtak dvije zemlje da pitanje Kašmira i sve druge prijepore riješe bez nasilja. Prema riječima njegova glasnogovornika Freda Eckharda, Annan je tijekom dana telefonski razgovarao s čelnicima dviju zemalja kako bi ih "potaknuo da sporna pitanja riješe mirnim putem". Glavni tajnik UN-a je ponovno osudio svaki oblik terorizma i rekao da "za takve postupke nema opravdanja nigdje pa ni iza crte razdvajanja u Kašmiru". Annan je pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa pozvao da odlučno provede mjere koje je najavio još početkom siječnja kad je govorio o snošljivosti, vladavini prava i suzbijanju ekstremizma i terorizma. MOSKVA - Američki predsjednik George W. Bush stigao je u četvrtak u Moskvu na summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, tijekom kojega će njih dvojica potpisati povijesni sporazum o ograničavanju nuklearnih arsenala za dvije trećine. Bush je na četverodnevni sastanak na vrhu u Moskvi i Sankt Peterburgu stigao iz Njemačke. Odmah po dolasku Bush je upao u svađu s Rusijom zbog ruske pomoći Iranu u izgradnji nuklearne elektrane. Iako će glavni trenutak posjeta Rusiji biti potpisivanje sporauzma o neširenju nukelarnoga naoružanja, Bush je nekoliko sati prije dolaska rekao da Moskva pridonosi širenju oružja jer pomaže izgradnji nuklearke u Iranu, jednoj iz skupine zemalja koju američki predsjednik naziva "osovinom zla". Rusija je odmah odbacila Bushevu optužbu kao neutemeljenu. BERLIN - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u četvrtak u Berlinu da se zauzima da u NATO uđu sve europske demokracije sposobne snositi odgovornosti koje idu s članstvom u NATO-u. #L# "Sjedinjene Države podržavaju zamisao da u NATO uđu sve europske demokracije koje su spremne podijeliti NATO-ove odgovornosti", rekao je Bush pred zastupnicima njemačkog parlamenta. Bush je istaknuo da će "širenje NATO-a ojačati Savez i omogućiti mu da ispuni svoja obećanja". "Sve europske regije moraju sudjelovati u sigurnosti i uspjehu tog kontinenta", rekao je Bush u Bundestagu. Izrazio je također i zadovoljstvo približavanjem NATO-a Rusiji koje će biti službeno potvrđeno u utorak u Rimu osnivanjem novog zajedničkog vijeća NATO-a i Rusije. KIJEV - Ukrajina je u četvrtak započela proces ulaska u NATO, rekao je tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Evhen Martšuk. "Na današnjem sastanku razrađivala se dugoročna strategija za ulazak Ukrajine u sustav kolektivne sigurnosti na kojem se temelji NATO", rekao je Martšuk nakon sastanka tog ukrajinskog tijela. Martšuk je dodao da je prijedlog strategije usvojen. Ukrajina taj dokument NATO-u mora predati 9. srpnja tijekom posjeta glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona Kijevu. BERLIN - George W. Bush je danas u govoru pred njemačkim Bundestagom Nijemce i Europljane pozvao na zajedničku borbu protiv terorizma. Bush je prvi američki predsjednik koji je održao govor pred njemačkim Bundestagom. On je naglasio da je uspjeh u borbi protiv "neprijetelja slobode" moguće postići jednio zajedništvom. "Mi stojimo zajednički nasuprot neprijatelju koji voli nasilje" naglasio je Bush. Američki predsjednk je izjavio da su teroristički napadi od 11. rujna u istoj mjeri promijenili svijet kao i napad na Pearl Harbour i sovjetska blokada Berlina. UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u četvrtak je jednoglasno prihvatilo odluku o šestomjesečnom produženju mandata međunarodnih snaga u Kabulu, ali je odbilo zahtjev afganistanskih vlasti da snage pošalje i u druge dijelove te zemlje. Sjedinjene Države potaknule su donošenje te rezolucije kojom se mandat Međunarodnih snaga za sigurnost (ISAF) produžuje za šest mjeseci, s početkom 20. lipnja, dokad se očekuje da Turska od Britanije preuzme zapovjedništvo nad 4650 vojnika koje štite glavni grad i novu afganistansku vladu. JERUZALEM - Međunarodne agencije za sigurnost procjenjuju da bi se samoubilački bombaški napadi mogli širiti Europom i Sjedinjenim Državama poput epidemije otmica zrakoplova koja je 70-ih i 80-ih godina harala svijetom. "Ti napadi ne bi morali obvezno biti krvoprolića razmjera kakvih je bila njujorška tragedija 11. rujna, prije bi mogli biti poput napada kakve već poznaju Jeruzalem, Tel Aviv", kazao je Paul Wilkinson sa sveučilišta St. Andrews u Škotskoj. Ranije ovoga tjedna direktor američke savezne policije FBI Robert Mueller rekao je kako je "neizbježivo" da samoubilački atentatori s eksplozivom vezanim o vlastito tijelo stanu gađati američke mete kao što to čine palestinski napadači u Izraelu. ISLAMABAD - Osama bin Laden i vrhovni vođa talibana mula Mohammad Omar "živi su i zdravi", stoji u pismu koje je prošli tjedan dobio jedan pakistanski novinar u Chamanu, na zapadu Pakistana. #L# Pismo, koje je navodno potpisao mula Omar i njegov bivši glasnogovornik Tayyab Agha, navodi i da "talibanski pokret samo čeka poziv na sveti rat protiv nevjernika". "Naš džihad ne ograničava se na Afganistan i širi se mnogim zemljama. Oni koji su spremni žrtvovati svoj život spremni su na akciju", stoji u pismu na kandaharskom dijalektu jezika paštu. U pismu se dodaje da talibani nisu počinili napad u Karachiju 8. svibnja u kojem je poginulo 14 ljudi, uključujući 11 Francuza. (Hina) dh dh