ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Sporiji rast osobne potrošnje bit će jedan od temeljnih razloga sporijeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u ovoj godini procijenjenog na 3,1 posto, u usporedbi sa 2001. u kojoj je ostvaren
realni rast BDP-a od 4,1 posto, ocjena je iz "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke Zagreb.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Sporiji rast osobne potrošnje bit će
jedan od temeljnih razloga sporijeg rasta bruto domaćeg proizvoda
(BDP) u Hrvatskoj u ovoj godini procijenjenog na 3,1 posto, u
usporedbi sa 2001. u kojoj je ostvaren realni rast BDP-a od 4,1
posto, ocjena je iz "Makroekonomskih prognoza" Privredne banke
Zagreb.#L#
Očekivanu stopu rasta u 2002. u odnosu na procjene sa kraja prošle
godine analitičari PBZ-a korigirali su s 2,9 posto na 3,1 posto, no
unatoč tome očekivanja o ovogodišnjim makroekonomskim kretanjima
ostaju vrlo slična onima iz prosinca .
Glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje u 2002. godini rast
kako investicijske tako i osobne potrošnje ali po nešto nižim
stopama nego lani, a upravo usporavanje osobne potrošnje označava
kao jedan od temeljnih razloga prognoziranog sporijeg rasta BDP-
a.
S obzirom na usporavanje rasta uvoza prisutno tijekom druge
polovice 2001. analitičari PBZ-a očekuju da će i u 2002. doći do
određenog sužavanja deficita platne bilance - na 2,5 posto BDP-a, a
neto bi izvoz trebao pozitivno djelovati na rast BDP-a.
Pojedinačni pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje,
građevinarstva i trgovine potvrđuju pozitivan trend ekonomske
aktivnosti. No, napominje se kako je pritom potrebno imati u vidu da
je od rujna prošle godine prisutan porast zaliha u industriji, a
ovakva kretanja upućuju na sporiji rast gospodarskih aktivnosti u
2002. od onog zabilježenog u prošloj godini.
Cijene na malo su i u prvom tromjesečju zadržale silazni trend
započet sredinom 2001., pa analitičari PBZ-a očekuju da će
prosječni rast cijena u ovoj godini biti sporiji nego prošle, oko 3
posto. Ovu procjenu, napominju, mogu promijeniti eventualni rast
cijena nafte ili značajniji poremećaji u administrativno
kontroliranim cijenama.
Očekuje se niže zaduživanje države u inozemstvu, a procjenjuje se
da će aprecijacijski pritisci biti značajni i u ovoj godini - zbog
očekivano uspješne turističke sezone kao i najavljenih
privatizacija javnih poduzeća.
Pritom glavna ekonomistica PBZ-a napominje da će na ublažavanje
efekta porasta ponude deviza djelovati, između ostalog, i dospjeli
anuiteti inozemnog duga. Očekuje stoga da bi se prosječni tečaj
kuna/euro u 2002. mogao kretati oko 7,5 kuna.
(Hina) ds
(Hina) ds