FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE FIGARO OD 22.5.02. PRODI ŽELI DA EU POVJERENSTVO BUDE VLADA

Autor: ;VRAD;MKOV;
FR-IT-diplomati-Diplomacija-Organizacije/savezi-Vlada-Parlament FRANCUSKA-LE FIGARO OD 22.5.02. PRODI ŽELI DA EU POVJERENSTVO BUDE VLADA FRANCUSKALE FIGARO22.V.2002.EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju'"Bruxellesko povjerenstvo kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego diplomatska.'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari, europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'.Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog tržišta.Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono
FRANCUSKA LE FIGARO 22.V.2002. EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju' "Bruxellesko povjerenstvo kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego diplomatska. 'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari, europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'. Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog tržišta. Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono barem djelomično uživa potporu Parlamenta u Strasbourgu koji također želi učvrstiti svoj utjecaj u budućoj ravnoteži među ustanovama. No Romano Prodi koji je i prije dolaska na dužnost 1999. naglas sanjao o 'europskoj vladi', tako otvoreno ustaje protiv zamisli o reformi koje su ovih dana očitovale prijestolnice poput Londona i Pariza. U raspri su sučeljena dva shvaćanja koja se međusobno isključuju. S jedne je strane 'europska metoda' utemeljitelja s Bruxellesom kao središtem sustava koja uglavnom uređuje gospodarska pitanja poput jedinstvenog tržišta. S druge je 'međuvladin' pristup koji prijestolnicama omogućuje da zadrže inicijativu i zadnju riječ, napose u provedbi 'vanjske i sigurnosne politike' (Pesc) koja je još klimava. (...) Konkretno, povjerenici misle da donošenje odluka 'mora biti jednoglasno'. Također žele da se dužnost Javiera Solane, 'visokog povjerenika' petnaestorice koji danas ovisi o ministrima, prenese na Povjerenstvo. Novi 'lik Europe' imao bi 'isključivu ovlast političke inicijative' na štetu Vijeća koje bi bilo prilično oslabljeno. Romano Prodi ambiciozan je i na gospodarskom polju. On zapravo zemljama na području eura želi oduzeti pravo odlučivanja u zadnjem stupnju koje bi očito pripalo Bruxellesu. Tako 'preporuke' Povjerenstva o državnoj proračunskoj politici želi zamijeniti 'prijedlozima' svoje ustanove. To se čini nevažno, ali postojeći sustav omogućuje Ministarskom vijeću da običnom većinom glasova ne povede o njima računa, dok se po predloženoj inačici traži jednoglasna odluka da bi se moglo ići dalje. Povjerenstvo kasnije želi iznijeti svoje zamisli o budućem institucijskom ustroju Europe. Ali odmah je jasno da će se tu još više usprotiviti britanskim i francuskim zamislima. Za London, Pariz i Madrid, budućnost će činiti 'predsjednik Europe', nositelj krajnje vlasti koji, dakako, ne dolazi iz redova Povjerenstva, već iz kruga šefova država i vlada. Tony Blair i Jose Maria Aznar, misle neki, vide se u toj ulozi. Giscardov Konvent koji se ponovno sastaje sutra i prekosutra, ima još godinu dana da pripremi svoje prijedloge do europskog susreta na vrhu na kojemu će se odlučiti konsenzusom", iz Bruxellesa izvješćuje Pierre Bocev.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙