DW 21. V. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 21. V. 2002. Tisak George W. Bush osamnaesti je američki predsjednik koji od 1946. godine dolazi u Njemačku, mnogi od njih su pri tom svojim govorima odigrali povijesnu ulogu - Kennedy, na primjer sa svojom povijesnom rečenicom 'Ich bin ein Berliner' ili Ronald Reagan koji je tadašnjeg predsjednika Sovjetskoga saveza Gorbačova pozvao 'Otvorite ova vrata, srušite ovaj zid!'. Međutim, dolazak aktualnoga predsjednika u Berlin unaprijed sa sobom nosi čitav niz kontroverzi, što se iščitava i u današnjim njemačkim novinama. Hamburger Morgenpost svoj osvrt počinje frazom aktualnom u posljednjih osam mjeseci. Od 11. rujna ništa više nije isto kao što je bilo prije - pa ni posjeti američkog predsjednika. Prošla su vremena u kojima je gost iz Washingtona otišao joggirati još jedan krug ili u kojima je mogao spontano otići u neki restoran na večeru, kao što je to nekoć učinio Bill Clinton. Od kako se SAD mobilizirao protiv međunarodnoga terorizma i pri tom ne trpi ni jednu riječ prigovora - jer kako Bush kaže: 'Tko nije za nas, taj je protiv nas', u mnogima raste strah od takvog ponašanja koji odražava velesilu. Čovječanstvo je zapalo u konkretno pogibeljnu situaciju - bilo da su to ratovi ili klimatski kolaps. Sve manje Europljana vjeruje da su Sjedinjene Države jamac mira i sigurnosti. Svaki drugi Nijemac Busha čak drži opasnim. Tiha diplomacija nije dovoljna. Glasno se mora reći, čak i ako je njemački ministar vanjskih poslova mišljenja kako je bolje ne prosvjedovati protiv Busha: SAD je posljednja svjetska sila - posljednji korektiv je ulica, piše list. Berliner Zeitung, upozoravajući kako nije riječ o latentnom protuamerikanizmu, analizira najavljene demonstracije. Samo činjenica da su na prosvjedima u Seattleu, Washingtonu i na kraju na svjetskom gospodarskom forumu u New Yorku američki prosvjednici nosili iste parole kao i njihovi europski istomišljenici u Goeteborgu, Genovi i sada u Berlinu, osporava denuncijaciju kako je riječ o protuamerikanizmu. Ovdje kao i tamo nije riječ samo o toliko proturječnoj 'Americi'. Velesile u manjih zemalja uvijek izazivaju nepovjerenje i zavist. Riječ je o kritici na račun velesile koja ne opravdava svoju vodeću ulogu. Kako bi ju stvarno ispunila potrebno je da se Sjedinjene Države stave na čelo pokreta za međunarodne sporazume o zaštiti ljudskih prava, okoliša i o razoružanju, a ne da ih blokiraju, drži Berliner Zeitung. Wezlarer Neue Zeitung ukazuje kako stvari ne treba promatrati crno- bijelo. Klicanje ili protest - to je izgleda jedini mogući način ponašanja za sutrašnji posjet američkoga predsjednika Busha Njemačkoj kada se poslušaju oni koji kod različitih strana vode glavnu riječ. Jedni podsjećaju na zasluge Sjedinjenih Država za slobodu (zapadnih) Nijemaca i njima se svaka kritika na račun američke politike i njihovog čelnika čini drskom. Za drugu stranu, međutim, Bush je huškač ratova i moralna je obveza glasno ga izvrgnuti ruglu. Ali stvarnost uglavnom nema tako jednostavne obrasce, napominje list. Westfaelische Nachrichten drži kako gosta valja dostojno dočekati. Unatoč svojoj velikoj i potpuno razboritoj politici nakon 11. rujna, George Bush za Europljane ostaje teško probavljivi junak iz Teksasa, koji na vanjskopolitičkom planu stoji u sjeni svog prethodnika, Billa Clintona, zagovarača multilateralnosti. Pa ipak ne smije se zaboraviti: s Bushom u Berlin dolazi prijatelj i saveznik Nijemaca. Medu Berlinčanima on bi to trebao i osjetiti, piše list. Druga tema koja plijeni veliku pozornost u današnjim njemačkim listovima izjave su o Benešovim dekretima i progonu sudetskih Nijemaca iz Čehoslovačke, izgovorene tijekom blagdana Duhova s jedne i s druge strane njemacko-češke granice. Na tradicionalnom skupu prognanih Nijemaca u Nuernbergu zbog tih spornih pravnih dokumenata bavarski je premijer i kancelarski kandidat stranaka unije Edmund Stoiber kao pitanje stavio češko članstvo u Europskoj uniji. Češki premijer Zeman izjavljuje kako su oni koji su skrivili svjetski rat još dobro i prošli jer nisu završili u koncentracijskim logorima, a ispunjena im je želja da se vrate u Reich. Zemanov zamjenik Spidla tvrdi kako su dekreti kojima su ozakonjeni progon Nijemaca i oduzimanje njihove imovine pridonijeli miru. Hessische/Niederaechsische Algemeine raščlanjuje da su u predizbornoj borbi političari skloni isključiti mozak. Ne samo u Njemačkoj, već i u Češkoj, gdje će se glasati u lipnju. Samo tako se može objasniti što je to nagnalo šefa socijaldemokrata Vladimira Spidlu i predsjednika vlade Miloša Zemana da ciničnim opaskama bagateliziraju sudbinu prognanih sudetskih Nijemaca. Isprike za te uvrede gotovo da i nema, tim prije jer nisu pale u nekoj užarenoj borbi, već hladno proračunato u jednom intervjuu i tijekom komemoracije u koncentracijskom logoru u Terezinu. Ovo posljednje cijelu stvar čini još neugodnijom. Ponovo su slonovi na putu prema porculanskoj radnji njemačko-čeških odnosa. Svojim retrospektivnim pogledom postali su zarobljenici prošlosti. A budućnost ipak ne bi trebala biti opterećena povijesnim pitanjima - tako je to bilo formulirano u izjavio o pomirbi iz 1997. godini. To je znao naravno i Edmund Stoiber kada je na skupu sudetskih Nijemaca napao Benešove dekrete. Ali on je sada kandidat unije za kancelara, a time i u predizbornoj kampanji, procjenjuje list. (DW)