FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT 13. V. EUROPA SE BOJI RAĐANJA

Autor: ;MCAR;MKOV;
US-E-demografija-Demografija-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Makrogospodarstvo-Organizacije/savezi IHT 13. V. EUROPA SE BOJI RAĐANJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE13. V. 2002.Europi je potreban veći natalitet"Nakon antiimigracijskog izbornog uspjeha u Francuskoj i drugim zemljama, Europa je usredotočena na simptome problema. Odbija istražiti korijenski razlog koji nema nikakve veze s rasizmom - europski izvanredno niski natalitet. Ilegalnu imigraciju pokreću kako potreba za radnom snagom tako i brojni ljudi koji žele imigrirati u Europu. Kada se raspravlja o problemu nataliteta, obično se spominje kako se ništa ne može učiniti i kako bi pokušaj izmjene postojeće stope nataliteta bio u suprotnosti s osobnim slobodama. To je kratkovidan i sebičan stav. U Europi trenutno svaka žena u prosjeku rađa 1.5 puta, dok bi za održavanje broja populacije ta brojka trebala biti 2.1. Stopa nataliteta uvelike varira od zemlje do zemlje: Italija je na začelju, ali čak i u relativno plodnoj Francuskoj i Britaniji stopa nataliteta ispod je one poželjne. Ako se sadašnji trend nataliteta nastavi, do 2050. broj stanovništva Europe (uključujući i Rusiju) past će sa 730 milijuna
o-Organizacije/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 13. V. 2002. Europi je potreban veći natalitet "Nakon antiimigracijskog izbornog uspjeha u Francuskoj i drugim zemljama, Europa je usredotočena na simptome problema. Odbija istražiti korijenski razlog koji nema nikakve veze s rasizmom - europski izvanredno niski natalitet. Ilegalnu imigraciju pokreću kako potreba za radnom snagom tako i brojni ljudi koji žele imigrirati u Europu. Kada se raspravlja o problemu nataliteta, obično se spominje kako se ništa ne može učiniti i kako bi pokušaj izmjene postojeće stope nataliteta bio u suprotnosti s osobnim slobodama. To je kratkovidan i sebičan stav. U Europi trenutno svaka žena u prosjeku rađa 1.5 puta, dok bi za održavanje broja populacije ta brojka trebala biti 2.1. Stopa nataliteta uvelike varira od zemlje do zemlje: Italija je na začelju, ali čak i u relativno plodnoj Francuskoj i Britaniji stopa nataliteta ispod je one poželjne. Ako se sadašnji trend nataliteta nastavi, do 2050. broj stanovništva Europe (uključujući i Rusiju) past će sa 730 milijuna na 600 milijuna, računajući i imigraciju. Ovaj problem nema samo Europa. Zbog pada nataliteta 1960-tih, Japan ima najstarije svjetsko stanovništvo, što je glavni čimbenik u japanskim gospodarskim problemima. Hong Kong, sa 1.0 poroda po ženi, ima najnižu stopu nataliteta. No europski problemi s niskom stopom nataliteta po nečem su ipak jedinstveni. Hong Kong apsorbira imigrante koji govore isti jezik i koji imaju jednaku kulturu. Japan može, ako to i dalje bude želio, nastaviti odbijati imigraciju, birajući radije demografski problem. Australija i Kanada za rješavanje problema niske stope nataliteta mogu nastaviti koristiti programe za multikulturološku imigraciju, omogućujući tako anglo-keltskoj kulturi i institucijama da zadrže svoju dominaciju. U Europi je stanje drukčije. Za razliku od Sjeverne Amerike i Australije, Europa nema tradiciju nastanjivanja takozvanog praznog kontinenta. Čak da se Europska Unija danas i odluči za formalni imigracijski program, ne bi bila u stanju nadzirati ga tako da ostvari mješavinu rasa koja se može ostvariti drugdje. Zemljopisna blizina Bliskog istoka i Sjeverne i Zapadne Afrike, kao i postojanje velikih zajednica iz tih područja u Europi znači da će, bez obzira na politiku, velika većina pridošlica, legalnih ili ilegalnih, i ubuduće dolaziti upravo iz tih područja. Europa ne može učiniti puno u tom pitanju. Ali može kada je posrijedi potreba za radnom snagom u društvima sa sve starijim stanovništvom (...). Niske stope nataliteta znače da će se gospodarski pritisci za imigraciju povećati a ne smanjiti, tako vjerojatno stvarajući još veće društvene napetosti. Ljudi su najvažniji čimbenik proizvodnje, čak i u tehnološki naprednim društvima. Sadašnji naraštaji u Europi, izgleda, smatraju kako će i dalje imati pravo na veoma visoki standard života unatoč nevoljkosti mnogih da pridonesu budućnosti. Potpuno je sebično očekivati da će imigranti, koje odgajaju obitelji u siromašnim zemljama, popuniti veliki nedostatak radne snage, a tako i čitavog gospodarstva, koje je stvorila nevoljkost Europe da se reproducira. Čista je glupost pretpostavljati da se velika povećanja imigracije mogu ostvariti bez povećanih društvenih napetosti. Da bi se samo održao postojeći broj stanovništva, uskoro će biti potrebno mnogo više imigranata od broja koji prima Kanada, npr. Europi je potrebna politika povećanja nataliteta barem jednako kao što su zemlje u razvoju nekoć trebale politiku smanjenja rasta nataliteta. Europske zemlje podupirale su politiku smanjenja nataliteta za siromašne zemlje. U većini zemalja ta je politika bila uspješna, prevladavajući kulturološke i vjerske prepreke i povezujući demografsku promjenu s gospodarskim razvojem. Sada je Europi očajnički potrebna promjena u njezinim društvenim i kulturološkim stavovima - i u poreznoj i politici koja se tiče mirovina - ako želi izbjeći brzi gospodarski pad, ili još više društvenih nemira koji su povezani s odbijanjem povećanja broja imigranata, ili oboje", piše Philip Bowring.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙