REJKJAVIK/ZAGREB, 13. svibnja (Hina)- Ministarski sastanak članica NATO-a i zemalja partnera, koji se u utorak i srijedu održava u Rejkjaviku, treba pripremiti odluke za dva ključna summita Saveza u ovoj godini - svibanjski u Rimu
posvećen uspostavi Vijeća NATO-Rusija i jesenski summit u Pragu s kojeg će se uputiti pozivi za članstvo u NATO-a.
REJKJAVIK/ZAGREB, 13. svibnja (Hina)- Ministarski sastanak
članica NATO-a i zemalja partnera, koji se u utorak i srijedu
održava u Rejkjaviku, treba pripremiti odluke za dva ključna
summita Saveza u ovoj godini - svibanjski u Rimu posvećen uspostavi
Vijeća NATO-Rusija i jesenski summit u Pragu s kojeg će se uputiti
pozivi za članstvo u NATO-a.#L#
Islandski sastanak ministara vanjskih poslova od posebnog je
značenja i za Hrvatsku, jer će na njemu, dvije godine nakon primanja
u Partnerstvo za mir, Hrvatska biti primljena u Akcijski plan za
članstvo (MAP) i time promovirana u kandidata za punopravno
članstvo u NATO-u. Službeni zahtjev za primanje u MAP, Hrvatska je
podnijela prilikom posjeta ministra vanjskih poslova Tonina Picule
sjedištu NATO-a u Bruxellesu 8. svibnja.
Šef hrvatske diplomacije doputovat će u Rejkjavik u utorak
poslijepodne, kako bi u srijedu sudjelovao na sastanku
Euroatlantskog vijeća (EAPC), na kojem bi i formalno trebala biti
potvrđena odluka o priključivanju Hrvatske MAP-u, što će ubrzati
njezinu integraciju u strukture Saveza.
Dužnosnici NATO-a, sastanak u Rejkjaviku opisuju "ključnom
stepenicom" prema rimskom i praškom summitu Saveza.
U utorak prijepodne sastat će se Sjevernoatlantsko vijeće (NAC)
sastavljeno do ministara vanjskih poslova 19 zemalja članica, kako
bi raspravljalo o terorizmu i proširenju. Kao podloga za rasprava
poslužit će dva interna izvješća, jedno o oružju za masovno
uništenje i drugo o proširenju.
Drugo izvješće - ključno za pripremu odluka o pozivnicama za
članstvo - odnosi se na napredak koji je devet zemalja kandidata
postiglo u trećem krugu MAP-a, koji je završio prošloga tjedna.
Četvrti krug MAP-a, koji počinje odmah nakon Rejkjavika, omogućit
će zemljama da nastave integraciju u Savez, naveo je jedan
dužnosnik NATO-a.
Ministri u Rejkjaviku, naglašavaju u NATO-u, neće odlučivati o
kandidatima koji će u Pragu biti pozvani u članstvo - te će odluka
biti ostavljena šefovima država ili vlada na summitu. Dok iz NATO-a
ponavljaju službeni stav da će u Pragu biti pozvana "najmanje jedna
kandidatkinja", očekuju se pozivi za tri baltičke zemlje,
Sloveniju i Slovačku, mada ni Bukurešt ni Sofija još ne gube nadu.
Saveznici će u Rejkjaviku razmotriti i politički razvoj na Balkanu,
što će njihovim ministrima obrane omogućiti da u lipnju u
Bruxellesu donesu konkretne odluke o smanjivanju misija SFOR-a i
KFOR-a u BiH i na Kosovu, za, po najavama, oko 10.000 vojnika.
Nakon sastanka NAC-a, u utorak će se sastati Stalno zajedničko
vijeće NATO-Rusija (PJC) koje treba odobriti dokument o novom
uređenju odnosa Bruxellesa i Moskve kroz osnivanje zajedničkog
vijeća 20 ravnopravnih država. Dok je sadašnji PCJ savjetodavno
vijeće, novo će tijelo moći donositi odluke ali samo o tzv.
pitanjima od zajedničkog interesa.
Za utorak je predviđen i sastanak NAC-a i Odbora EU za politiku i
sigurnost (COPS), posvećen raspravi o terorizmu, stanju na Balkanu
i vojnoj surednji te pristupu članica EU kapacitetima NATO-a.
Sastanak Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC) održat će se u
srijedu, a glavne teme bit će mu uloga EAPC-a u borbi protiv
terorizma i trenutačne prilagodbe EAPC-a.
Ministri će raspravljati o "budućnosti partnerstva nakon Praga",
rekao je jedan dužnosnik NATO-a. Na sastanku će biti razmotrena i
provedba programa Partnerstvo za mir.
EAPC, koji čini 46 zemalja (19 članica + 27 partnera), osnovan je
1997. kao okvir za političke i sigurnosne konzultacije i proširenu
suradnju članica Partnerstva za mir.
Posljedni radni sastanak u Rejkjaviku bit će onaj komisije NATO-
Ukrajina, na kojem će biti riječi o reformama u Ukrajini, njezinoj
vanjskoj politici i integraciji u strukture NATO-a.
(Hina) dh sd
(Hina) dh sd