ŠANGAJ, 12. svibnja (Hina) - Narodna Republika Kina najmnogoljudnija je zemlja na svijetu, a svojom bogatom poviješću i kulturom stoljećima privlači pažnju svjetske javnosti.
ŠANGAJ, 12. svibnja (Hina) - Narodna Republika Kina
najmnogoljudnija je zemlja na svijetu, a svojom bogatom poviješću i
kulturom stoljećima privlači pažnju svjetske javnosti.#L#
Narodna Republika Kina, ili na kineskom Zhonghua Renmin Gongheguo
prostire se na 9.6 milijuna četvornih kilometara, podijeljena je na
23 pokrajine, 5 autonomnih regija i 4 oblasti. Najduža granica Kine
ona je s Mongolijom i iznosi 4.676 kilometara.
Kina, ili u prijevodu "carstvo sredine", ujedinjena je 221. godine
prije naše ere, pod vladavinom cara Qin Shi Huanga (dinastija Čin),
a komunistička Narodna Republika Kina proglašena je 1. listopada
1949. godine.
Kina je 1. prosinca 2000. provela peti popis stanovništva, prema
kojem u zemlji živi milijardu i tri stotine milijuna stanovnika.
Kinezi sami sebe nazivaju Chung-hua jen ("narod središta svijeta")
ili Han jen (narod Han). Naše ime Kinezi u vezi je s imenom dinastije
Čin. Od 56 etničkih skupina u Kini, najbrojniji su pripadnici
naroda Han, koji čine 91,59 posto ukupnog kineskog stanovništva,
odnosno ima ih 1,159.40 milijuna. Hui i Manchu rabe isti jezik kao i
narod Han, dok ostale skupine imaju svoje jezike, u pismu i govoru.
Kineski jezik zajedno sa sijamskim, tibetskim i burmanskim čini
posebnu skupinu koja se može podijeliti na tibetsko-burmanske i
kinesko-tajske jezike. Uz nacionalni jezik, koji se temelji na
pekinškom dijalektu, postoje mnoga narječja, znatno različita
fonološki, i djelomice leksički, pa se stoga ta narječja smatraju
posebnim jezicima zasebne podskupine kinesko-tibetske skupine
jezika.
Od religija koje su se proširile među Kinezima najzastupljeniji je
budizam, manje grupe ispovijedaju islam i kršćanstvo, a u narodnom
vjerovanju često se slijevaju elementi različitih tradicionalnih
vjerovanja.
Među 19 planina u svijetu viših od 7.000 metara, sedam se nalazi u
Kini, a najveći broj nalazi se u području visoravni Qinghai-Tibet,
poznatoj kao "krov svijeta".
Rijeka Jangce, dugačka 6.300 kilometara, treća je po dužini rijeka
u svijetu, nakon Nila i Amazone. Žuta rijeka (Hoangho), druga
najveća rijeka u Kini, dugačka je 5.464 kilometara.
Poznati Kineski zid (Wanli Changcheng), u doslovnom prijevodu 'Zid
dugačak deset tisuća milja', obrambeni je zid s kulama. Proteže se
na dužini od 2.400 kilometara, od zaljeva Po Hai (Žuto more) na
istoku do Sinkianga na zapadu. U bazi je širok 9 metara, a prosječna
mu je visina 12 metara. Nastao je 214. godine u doba vladavine cara
Shih Huang Tija, koji je povezao postojeće obrambene zidove,
građene u 4. i 3. stoljeću prije naše ere, u jedinstveni obrambeni
sustav za obranu od Huna. Građen je od kamena, zemlje i opeke, a
gradilo ga je 300 000 ljudi. Dograđivan je i popravljan neprekidno a
osobito u 15. i 16. stoljeću. Na mnogobrojnim kulama stražarilo se
danonoćno, a u slučaju napada upotrebljavao se signalni sustav
(danju dim, noću vatra) pomoću kojeg su vijesti o napadu brzo
stizale u tadašnju prijestolnicu Hseingyang.
Kinezi su svojim izumima i mnogobrojnim otkrićima uvelike zadužili
čovječanstvo. Prvi su počeli uzgajati dudov svilac (3. stoljeće pr.
n. ere), proizvoditi papir (oko 105. god,), lak, porculan,
keramiku. Otkrili su busolu, izumili tisak (oko 600. god.),
upotrijebili kameni ugljen za gorivo (4. st.), te proizveli barut.
(Hina) nab br
(Hina) nab br