ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Sigurnost i ljudska prava dva su područja u interakciji i zadaća je moderne demokratske države uravnotežiti ih, rekao je ministar obrane Jozo Radoš u ponedjeljak po završetku Diplomatskog foruma na temu
"Sigurnost i ljudska prava".
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Sigurnost i ljudska prava dva su
područja u interakciji i zadaća je moderne demokratske države
uravnotežiti ih, rekao je ministar obrane Jozo Radoš u ponedjeljak
po završetku Diplomatskog foruma na temu "Sigurnost i ljudska
prava".#L#
Ministar Radoš je bio glavni govornik na Diplomatskom forumu u
Novinarskom domu u organizaciji Instituta za međunarodne odnose u
Zagrebu te Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva pod
pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert. U radu skupa sudjelovali
su predstavnici diplomatskog zbora u RH, državni dužnosnici,
nezavisni stručnjaci, te predstavnici nevladinih udruga i medija.
"Jedno i drugo (zaštititi sigurnost i pojedinaca i države) je u
interakciji, ukoliko nemate sigurnost, ne možete niti ostvarivati
svoju slobodu. Sloboda se može ostvarivati samo u sigurnosti",
rekao je Radoš u izjavi novinarima.
Moderne demokratske države teže u tome postići ravnotežu, što znači
"u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi ljudska prava ali jednako tako
štititi i sigurnost države ali i sigurnost njezinih građana", rekao
je Radoš.
Pritom je istaknuo da se koncept pristupa sigurnosti danas sve više
pomiče sa zaštite države na zaštitu građana, odnosno pojedinca.
Hrvatska sada treba "deklarirano" i provesti, a prva pretpostavka
za to jest promjena zakona koji zahtijevaju finiju doradu, dodao
je.
"Naši današnji zakoni u tom smislu su dosta primitivni, (...) oni
vrlo grubo reguliraju to područje koje je vrlo delikatno".
Po Radoševu mišljenju posebice je važno mijenjati zakon o zaštiti
tajnosti podataka, zakon o slobodi javnoga priopćavanja, a valja
doraditi i opći zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih
manjina te niz drugih zakona u kojima se reguliraju razni oblici
ljudskih prava.
Upitan da komentira pravnu prazninu oko ograničenja ljudskih prava
u kriznim situacijama (dok takvi zakoni postoje za stanje rata),
Radoš je odgovorio da je to danas svjetski problem, poglavito nakon
terorističkih atentata 11. rujna u Sjedinjenim Državama.
Poznato je da su brojne organizacije i ugledni pojedinci u
Sjedinjenim Državama oštro kritizirali ograničenja sloboda i
pooštrenja mjera sigurnosti kakve je Washington uveo nakon 11.
rujna u okviru borbe protiv terorizma.
No i tu je hrvatski zakon neprecizan, ponovo je upozorio Radoš.
Jednostavne, općenite članke treba preciznije regulirati tako da
se jasno propiše u kojemu trenutku i kako koja institucija može
postupati i koje su odgovornosti dođe li do kršenja zakona, a ne da
to bude prepušteno interpretaciji javnosti ili sudova.
Tijekom rasprave na upit direktora IMO-a Damira Grubiše zašto
Hrvatska svoju sigurnost ne pokušava ostvariti multilateralno, već
to čini bilateralnim kontaktima, Radoš je odgovorio kako je to
logičan put. Prema njegovim riječima, s obzirom da su gospodarski
odnosi politički najmanje problematični, logično je početi takvom
suradnjom koja otvara put općoj političkoj suradnji pa tek onda
suradnji na području obrane.
(Hina) rt br
(Hina) rt br