ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Liberalizacija trgovine ne bi trebala uzrokovati drastičnije promjene u poljoprivrednoj proizvodnji, potrošnji ili trgovinskim modelima, odnosno ne bi trebala imati značajnijih posljedica za
poljoprivrednike i prehrambeno-prerađivačku industriju, kao i na njihove potrošače.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Liberalizacija trgovine ne bi trebala
uzrokovati drastičnije promjene u poljoprivrednoj proizvodnji,
potrošnji ili trgovinskim modelima, odnosno ne bi trebala imati
značajnijih posljedica za poljoprivrednike i prehrambeno-
prerađivačku industriju, kao i na njihove potrošače.#L#
Pokazala je to danas predstavljena studija "Kvantitativna analiza
učinaka hrvatske politike poljoprivredne trgovine na
poljoprivredno-prehrambeni sektor", koji je u suradnji sa
stručnjacima hrvatskih ministarstava poljoprivrede i šumarstva te
europskih integracija, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i
Instituta za međunarodne odnose izradio njemački Institut za
poljoprivredni razvoj u središnjoj i istočnoj Europi (IAMO).
Studiju je naručilo Ministarstvo za europske integracije, kao
odgovor na zahtjev Sabora da analizira utjecaj liberalizacije
trgovine na poljoprivredu i ribarstvo, a projekt je realiziran uz
financijsku i organizaciju pomoć njemačke vlade, odnosno vladine
organizacije Njemačko društvo za tehničku suradnju (GZT).
Rezultati studije govore da postoji velika vjerojatnost da
liberalizacija trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima
neće u većoj mjeri ni povećati niti smanjiti postojeće probleme u
poljoprivrednom sektoru. Stoga se hrvatskoj Vladi preporučuje da
potiče konkurentnost tog sektora, i to u skladu sa strategijom za
hrvatsku poljoprivredu Europske unije.
Hrvatska do danas ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa 30-
tak zemalja, s kojima je u režim slobodne trgovine uključeno gotovo
80 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Iako se odnosi u
poljoprivrednom sektoru neće značajnije mijenjati, autori studije
očekuju da će generalna liberalizacija ipak unaprijediti
blagostanje u zemlji. Također očekuju da bi porast blagostanja
potrošača trebao nadomjestiti pad ukupne dobiti poljoprivrednika i
pad državnih prihoda od carina.
Ipak, kako se procjenjuje da će ukidanje ili smanjivanje carinskih
stopa u 2005. godine dovesti do smanjivanja državnih prihoda po toj
stavci za 90 do 100 milijuna eura, hrvatskoj Vladi preporučuju da se
taj podatak ukalkulira prilikom financijskog planiranja
proračuna.
(Hina) rub ds
(Hina) rub ds