RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 22.4.02. SAD ĆE UNIŠTITI IRAN POMOĆU AZERBAJDŽANACA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 22.IV.2002. SAd će uništiti Iran pomoću Azerbajdžanaca "Sjedinjene Države žele povećati pomoć Azerbajdžanu na području sigurnosti. Ovih je dana koordinator State Departmenta za države bišveg SSSR-a William Taylor priopćio da je uprava predsjednika Busha dobila za to posebno dopuštenje Kongresa. 'Sada naši vojnici opet mogu surađivati s azerbajdžanskim partnerima u borbi protiv terorizma i stvoriti uvjete za prebacivanje američkih oružanih snaga i američke logistike kroz koridor u srednju Aziju', rekao je. Stratešku suradnju između SAD-a i Azerbajdžana koja je svakim danom sve veća, još više učvršćuje činjenica da su se Amerikanci napokon počeli baviti problemom etničkih Azerbajdžanaca u Iranu. Nastupajući na 58. sjednici UN-ova povjerenstva za ljudska prava, glavni izvjestitelj Maurice Copthorn izvijestio je o brojnim povredama prava iranskih Azerbajdžanaca koji uglavnom žive u pokrajini Sjeverni Azerbajdžan. 'Igrajući na azerbajdžansku kartu, SAD postupno počinje rješavati iranski problem. Poništenje 907. dopune američkog Kongresa 'Dokumenta o podupiranju slobode' (kojim se deset godina zabranjuje vladina pomoć Bakuu) s kasnijim povećanjem vojne pomoći koja se sastoji u učvršćenju morskih i zračnih granica Azerbajdžana, može se pretvoriti u izolaciju Irana', rekao je dopisniku lista 'NG' analitičar Hasan Kulijev. Po njegovu mišljenju, rješavajući pitanje azerbajdžanske sigurnosti, SAD stvara uvjete za slabljenje utjecaja Irana i Rusije na južnom Kavkazu. Čak je i simboličan dolazak NATO-a na to područje ozbiljna potvrda tih planova, misli stručnjak. Azerbajdžanci su, kao najveća etnička skupina u Iranu (tridesetak milijuna ljudi), nezadovoljni postupcima iranskih vlasti koje ih žele asimilirati. Neuslišani ostaju mnogi zahtjevi azerbajdžanskog puka u Iranu o jamčenju prava na školovanje na materinjem jeziku, na tiskanje knjiga i časopisa na tom jeziku, na televizijski i radijski program. Odgovor iranskih vlasti jesu represivne mjere. Podatci o pogubljenjima Azerbajdžanaca govore sami za sebe, napominje Copthorn. (...) Kada je riječ o pritisku na Iran, Amerikanci su izabrali inačicu koja sigurno dobiva, naime pitanje ljudskih prava, misli Hasan Kulijev. 'Dok Amerika prije nije postavljala pitanje etničkih Azerbajdžanaca u Iranu, danas izjavljuje da se prava tog mnogobrojnog etnosa gaze. Amerikanci će rješavati taj problem ne forsirajući situaciju', istaknuo je. Po njegovu mišljenju, moguće su dvije inačice razvoja događaja: jedna je da iranske vlasti prilično pragmatično shvate problem i pokušaju zauzeti pomirljivo stajalište približavanja sa Zapadom. Druga inačica ne isključuje mogućnost zaoštravanja stajališta čuvara islamske revolucije, no to bi moglo u potpunosti uništiti Iran. 'Nedavno iskustvo Afganistana i, možda, buduća 'iračka inačica' govore da mora otići svaki režim koji ne odgovara SAD-u. Ako Teheran ne krene putem liberalizacije, prijeti mu potpuna izolacija', misli azerbajdžanski analitičar. Mostobran za to zapravo je spreman. Riješivši pitanje Afganistana i Iraka i došavši na južni Kavkaz, SAD je ustvari načinio obruč oko Irana. Nedavni posjet američkog veleposlanika u Azerbajdžanu Rossa Wilsona Erevanu, govori da će i Armenija vjerojatno prihvatiti pravila američke igre. Što se tiče uloge Rusije, ona će, misli Hasan Kulijev, također prihvatiti te uvjete. 'Ne protiveći se osobito, Rusija će pristati na skrbništvo nad južnim Kavkazom zajedno s Turskom (čitaj s SAD-om) i ući će u takozvani protuiranski klub', primijetio je analitičar. Postupno mnogima postaje jasno da je SAD u sadašnjim okolnostima načinio svoj izbor i utvrdio prioritete na južnom Kavkazu. Da bi riješio regionalne probleme, Washington se pouzdao u Azerbajdžan", piše Usnija Babaeva.