IZVJEŠĆE EK: PRED HRVATSKOM DVA GLAVNA IZAZOVA

ZAGREB/BRUXELLES, 4. travnja (Hina) - Učvršćenje demokracije u cilju osiguranja dugoročne političke i socijalne stabilnosti i provedba širokih strukturnih reformi u cilju ostvarenja političke i gospodarske tranzicije dva su glavna izazova koja stoje pred Hrvatskom, ocjenjuje se u izvješću Europske komisije o napretku procesa o stabilizaciji i pridruživanju (PSP.#L# Europska komisija je u četvrtak objavila prvo godišnje izvješće o napretku PSP-a, koji sadržava i anekse za svih pet zemalja obuhvaćenih tim procesom (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija). Izviješće je rađeno po istim kriterijima po kojima se rade godišnja izviješća za zemlje kandidate za članstvo u EU. Promjenom vlasti početkom 2000. radikalno je izmijenjeno političko ozračje zbog čega je prestala politička i gospodarska izolacija Hrvatske, a ona je ubrzano popravila bilateralne odnose sa zemljama EU, kaže se u izviješću. Za uspjeh će, kaže se dalje, biti potrebni odlučnost i aktivno sudjelovanje svih dijelova državne administracije uz napomenu da će se i civilno društvo morati snažnije uključiti. Prostor europskog jugoistoka ili zapadnog Balkana, što je tehnički naziv za tu regiju u europskim institucijama, ocijenjen je složenom političkom i gospodarskom mješavinom, ali se za Hrvatsku tvrdi kako je u nekoliko posljednjih godina uspjela razmjerno uspješno odbaciti nedavnu prošlost. Za razliku od nje, ostalim državama je iznimno teško ostvariti napredak u borbi s dvjema preprekama - međuetničkim trzavicama i uništenimm političkim i gospodarskim okružjem. U takvom okružju, kaže se dalje, izlegao se crv korupcije i organiziranog kriminala koji ozbiljno otežava napore za uspostavom pravne države Zamjetnim napretkom u izvješću se ocjenjuju promjene koje je hrvatska Vlada ostvarila u područjima demokratizacije, poštovanja ljudskih prava (uključujući i manjinska) i poštovanja obveza iz mirovnih sporazuma. No, nastavlja se, najveća potencijalna prijetnja ostvarenju gospodarskih, političkih i socijlnih reformi je nesmanjena slabost sudstva i posljedični problemi u provedbi zakona. Na ritam reformi određeni utjecaj, tvrdi se, imaju i nacionalistički pritisci i to osobito u procesu povratka i stvarne integracije srpske manjine. Ti su pritisci, kaže se u sažetku, igrali određenu ulogu u pitanju suradnje s ICTY-em, a utječu i na odnos Vlade prema jačanju regionalne suradnje. Ocjenjuje se da su na bilateralnoj, praktičnoj, razini ostvareni važni koraci naprijed, ali postoji stalna tendencija prema prepolitiziranju i precjenjivanju važnosti i ciljeva regionalnih inicijativa. Hrvatska se, tvrdi se u izviješću, mora izdići iznad regionalnih i povijesnih nesuglasica i prihvatiti otvoreniji pristup u rješavanju najvažnijih političkih pitanja sa susjedima. Makroekonomski pokazatelji pokazuju da se stanje gospodarstva u Hrvatskoj popravlja. Ukupni BDP u svih pet zemalja regije, koje zajedno površinom i brojem stanovnika odgovaraju veličini Rumunjske, iznosi oko 40 milijardi eura, približno koliko i rumunjski. Ukupan BDP susjednih Mađarske i Slovenije - koje imaju upola manje stanovnika od zapadnog Balkana, gdje živi oko 25 milijuna ljudi - gotovo je 70 posto veći. Ukupan izvoz iz regije 2000. je bio 7.7 milijardi eura (manje od 75 posto rumunjskog izvoza), od kojeg je pola išlo u EU (iz koje stiže i više od polovice ukupnog uvoza regije). Trgovina jača polako, ali neravnomjerno u regiji, a trgovina unutar regije i dalje je razočaravajuće niska - oko 7 posto ukupne trgovine). Hrvatska, koja ima manje od petine ukupnog stanovništva regije, drži pola ukupne vanjske trgovine regije. Navodi se kako je hrvatska vlada započela proces ekonomskih i strukturnih reformi koji ide sporije od očekivanog, ali se opipljivi rezultati očekuju u srednjoročnom razdoblju, a neki već i tijekom 2002. Glavnim uzrokom za zabrinutost ocjenjuje se visoka nezaposlenost. U nastavku izvješća kaže se kako je potpisivanje SSP bilo pokazateljem kontinuiranog poboljšanja odnosa između Hrvatske i EU. Vjerodostojnost aspiracija Hrvatske da postane kandidatom za članstvo u EU prije svega ovisi o uspješnosti njezine provedbe SSP- a, koji nudi jasan put približavanja zemlje europskim standardima. Taj je sporazum imao trenutačni i konkretni utjecaj na program unutarnjih reformi, jer vlada ulaže goleme napore u nastojanju da stvori nužan zakonodavni okvir. No provedba usvojenih zakona i dalje je veliki izazov i vlada mora razmotriti vlastite sposobnosti za provedbu reformi i suočiti se s nedostacima koji se pritom pojave. Iako se čini kako je Vlada toga svjesna, kaže se i izvješću, ona se i dalje pretjerano usredotočuje na najglamuroznije političke ciljeve hrvatske europske politike, umjesto na goleme napore koje zatjeva približavanje europskim standardima. (Hina) dam sv