ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Europska unija trebala bi pojačati politički dijalog i regionalnu suradnju s pet zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja (Hrvatskom, BiH, SR Jugoslavijom, Makedonijom i Albanijom) održavanjem
redovitih sastanaka na ministarskoj razini s političkim čelnicima te regije, objavila je u četvrtak Europska komisija.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Europska unija trebala bi pojačati
politički dijalog i regionalnu suradnju s pet zemalja Procesa
stabilizacije i pridruživanja (Hrvatskom, BiH, SR Jugoslavijom,
Makedonijom i Albanijom) održavanjem redovitih sastanaka na
ministarskoj razini s političkim čelnicima te regije, objavila je u
četvrtak Europska komisija. #L#
U svojem prvom godišnjem izvješću o Procesu stabilizacije i
pridruživanja (PSP) usvojenom u srijedu, Europska komisija
predlaže uspostavu novog političkog foruma.
U okviru toga foruma, zamišljenog kao nastavak uspješnog
Zagrebačkog summita iz studenoga 2000., okupljaljali bi se na
ministarskoj razini na redovitoj osnovi politički čelnici iz
zemalja sudionica PSP-a i njihovi europski kolege kako bi
raspravljali o ključnim pitanjima od zajedničkog interesa, navodi
EK u svojem izvješću objavljenom u četvrtak.
Cilj foruma je bolje razumijevanje procesa pridruživanja, kako u
regiji tako i u EU i na međunarodnoj sceni, te promicanje regionalne
suradnje, a predstavljao bi i jasan znak "privilegiranog odnosa"
koje EU ima sa sudionicama PSP-a, stoji u izvješću.
Izvješće Europske komisije daje procjenu čitavog procesa
stabilizacije i pridruživanja, dosad postignutog napretka i
izazova koji ga očekuju u budućnosti.
Izvješće prati i pet aneksa o političkoj i gospodarskoj situaciji u
svakoj zemlji sudionici PSP-a, pregled pomoći EU-e regiji od 1991.
do 2001. te aneks posvećen ratifikaciji instrumenata za zaštitu
ljudskih prava.
U izvješću se ističe "znatan napredak" koje su zemlje PSP-a
postigle tijekom posljednjih godina, ali i problemi i poteškoće s
kojima se moraju pozabaviti i same zemlje, potencijalni kandidati
za članstvo u EU i EU.
Kao glavni izazovi budućnosti ističu će slabosti u vladavini prava
i rada demokratskih institucija, a posebno se izdvajaju krhki
ustavni okviri u BiH, SRJ i Makedoniji.
Ponavlja se da se EU zauzima za potrebu poštovanja ustavnih okvira i
da ne podržava promjene koje bi dovele do daljnje fragmentacije
regije.
Upozorava se i na organizirani kriminal i korupciju te prijetnju
ponovnog izbijanja ekstremnog nacionalizma kao i na siromaštvo,
nerazvijeno civilno društvo i nedovoljno neovisne i kritične
medije.
(Hina) zt sv
(Hina) zt sv