KH: PREDSTAVLJENA KNJIGA "BOŠNJAČKA IDEJA" ŠAĆIRA FILANDRE I ENESA KARIĆA

ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Knjiga "Bošnjačka ideja" Šaćira Filandre i Enesa Karića zanimljivo je publicističko djelo o nacionalno-političkoj misli Adila Zulfikarpašića, koje po svojoj strukturi i metodologiji, objedinjuje elemente kulturno- povijesne i politološke studije, ocijenio je urednik knjige, Mustafa Imamović, na večerašnjem predstavljenu u Europskome domu u Zagrebu. #L# Predstavljanju je bio nazočan i autor Adil Zulfikarpašić. Profesora sarajevskoga Pravnog fakulteta Imamovića također je ocijenio kako su autori knjige, sarajevski profesori Filandra i Karić, njome rekonstruirali i prikazali različite Zulfikarpašićeve aktivnosti - u novinarstvu i publicistici, vjersko-prosvjetnom, kulturnom, dobrotvornom i političkom djelovanju te organiziranju, kroz institucije koje je Zulfikarpašić osobno poticao, osnivao, vodio i financirao. Imamović smatra da je Zulfikarpašićeva cjelokupna aktivnost imala presudan utjecaj na nacionalno-političku orijentaciju i kulturno određenje bošnjačke emigracije nakon Drugoga svjetskog rata. Po njegovim riječima, osnovni je aksiom Zulfikarpašićeva djelovanja tijekom 40 godina emigracije bio bošnjaštvo, kao jedina i prava odrednica bosanskih muslimana, a što se snažno odrazilo na politička previranja i kretanja u Bosni i Hercegovini krajem 80-ih i prvoj polovici 90-ih godina 20. stoljeća. Sudjelujući na predstavljanju, akademik Dalibor Brozović rekao je kako je knjiga neobično važan i izvanredan prinos poznavanju povijesti bošnjačke ideje. Ona je i svojevrsna monografija o političaru, poduzetniku i meceni Adilu Zulfikarapašiću. Brozović se posebice osvrnuo na Zulfikarpašićeva shvaćanja o srednjovjekovnoj Bosni prije dolaska Turaka, rekavši da je Zulfikarpašić nedovoljno točno opisao etničku sliku srednjovjekovne Bosne te da nije ulazio u dijalektološku problematiku. Govoreći o genezi suvremenih nacija, Brozović je istaknuo da nije korektno kada pojedinci s hrvatske strane osporavaju bošnjačku naciju jer, upozorio je, formiranje nacije u kršćanskome i islamskome svijetu dva su različita procesa. Dotaknuo se i pokušaja sporazuma Adila Zulfikarpašića i Muhameda Filipovića sa Srbima u srpnju 1991. rekavši da o tomu ima puno različitih mišljenja, no da se na to ne bi trebalo gledati kao na pokušaj stvaranja saveza protiv Hrvata. Ravnatelj HRT-a Mirko Galić koji je također sudjelovao a predstavljanju, podsjetio je na svoj prvi susret sa Zulfikarpašićem u jesen 1989. na skupu predstavnika liberalnih stranaka, kada je kao novinar radio u Parizu. Rekavši kako je Zulfikarpašić pomalo naivno razmišljao da će se promjene nakon raspada Jugoslavije zbiti uz veliki utjecaj emigracije, Galić je istaknuo da je Zulfikarpašić ostao dosljedan ideji bošnjaštva koju smatra "patentom" za Bosnu i Hercegovinu. Dodao je kako BiH u protekla dva stoljeća nisu mogli urediti ni ratovi ni mirovne konferencije ni kongresi, te je Zulfikarpašićeva zasluga što se za ideju bošnjaštva borio mirnim putem. Govoreći o recepciji bošnjačke ideje u Hrvatskoj kao i kod Bošnjaka u Hrvatskoj, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Sead Berberović rekao ja da je tijekom proteklih 11 godina bilo uspona i padova te vještoga izbjegavanja zamke taoca između Hrvatske i BiH. Dodavši da se naziv Bošnjak kao nacionalna odrednica prvi put u Republici Hrvatskoj našao u prošlogodišnjem popisu stanovnika, Berberović je ocijenio da to svjedoči i o ustrajnosti borbe za bošnjačku ideju. (Hina) ip sp