NEW YORK, 21. ožujka (Hina/Reuters) - Kraći zimski dani mogli bi biti znak imunološkom sustavu da se pripremi za akciju, pokazalo je najnovije istraživanje američkih znanstvenika.
NEW YORK, 21. ožujka (Hina/Reuters) - Kraći zimski dani mogli bi
biti znak imunološkom sustavu da se pripremi za akciju, pokazalo je
najnovije istraživanje američkih znanstvenika. #L#
Oni su otkrili da hrčci u uvjetima koji simuliraju trajanje
zimskoga dana imaju brže imunološke reakcije od hrčaka koji žive u
simuliranim ljetnim uvjetima.
Ti rezultati pokazuju da razdoblja s kraćim danima upozoravaju
životinje da se pripreme na niže temperature, nedostatak hrane i
druge zimske uvjete te postavljaju pitanje kako promjene svjetla
utječu na ljudski imunološki sustav.
Poznato je da se neke bolesti, poput prehlade, javljaju ovisno o
godišnjem dobu, ali djelovanje godišnjeg doba i danjeg svijetla na
imunološku funkciju nisu poznati, kazala je autorica istraživanja
Staci D. Bilbo sa sveučilišta Ohio State u Columbusu.
Tijekom istraživanja hrčci koji su živjeli u simuliranim zimskim
uvjetima imali su višu razinu različitih imunoloških stanica u krvi
i veću koncentraciju hormona stresa kortizola nego oni koji su
živjeli u simuliranim ljetnim uvjetima. Štoviše, pod akutnim
stresom, imunološke stanice "zimskih" hrčaka bile su brže u
"dotoku" u kožu i ostala važna mjesta obrane od infekcije ili
ozljede. Takav odgovor imunoloških stanica reguliraju hormoni
glukokortikoidi, koji uključuju kortizol.
Ovo istraživanje pokazuje da svjetlo pomaže imunološkim sustavima
životinja da se pripreme na zimske uvjete, ali ga je teško
primijeniti na ljude jer većina ljudi živi razmjerno udobno, s
dovoljno hrane i topline.
"Ove je rezultate teško primijeniti na ljude jer oni ne žive u svom
prirodnom staništu", kazala je Staci Bilbo. Ipak, dodala je,
daljnje istraživanje povezanosti svjetla i imunologije moglo bi
odgovoriti i na to pitanje. Naime, istraživanje je već pokazalo da
hormon melatonin, koji se uglavnom ispušta tijekom noći, može
potaknuti stvaranje imunoloških stanica kod ljudi.
(Hina) jšk dgk
(Hina) jšk dgk