BL-RU-NL-teroristi-Vlada-Kriminal-Sudovi-Terorizam BELGIJA-LE SOIR OD 9.3.02. DEL PONTE I TERORIZAM BELGIJALE SOIR9.III.2002.'Međunarodni kazneni sud za suđenje ruskim zločincima'"(...) Ahmed Zakajev, dopredsjednik čečenske vlade, u
četvrtak je napokon načinio odlučan korak, kada se u Den Haagu susreo s glavnom tužiteljicom Međunarodnog kaznenog suda Carlom del Ponte, kako bi razgovarali o budućem međunarodnom kaznenom sudu. Misleći očito na ruske naručitelje i izvršitelje u dvama ratovima u Čečeniji...To je u petak izazvalo žestoku reakciju Moskve: predsjednik parlamentarnog povjerenstva za vanjske poslove Dmitrij Rogozin rekao je da takvi susreti pokazuju kako gospođa Carla del Ponte daje moralnu potporu međunarodnom terorizmu.Sljedeća postaja Ahmeda Zakajeva bit će Strasbourg, gdje će u četvrtak posjetiti Europski parlament. U Bruxellesu je naznačio ciljeve svoje vlade i potvrdio načela koja ga vode u njegovu radu.Od sugovornika očekujemo neovisnu procjenu stanja u Čečeniji. Napose se tomu nadamo od Europske unije. Ona mora znati da rat nije izbor našeg naroda i da ga želimo privesti kraju na drugi, uljuđeniji način. (...)Čini se da se povijest opetuje: Hitler je govorio o 'konačnom
BELGIJA
LE SOIR
9.III.2002.
'Međunarodni kazneni sud za suđenje ruskim zločincima'
"(...) Ahmed Zakajev, dopredsjednik čečenske vlade, u četvrtak je
napokon načinio odlučan korak, kada se u Den Haagu susreo s glavnom
tužiteljicom Međunarodnog kaznenog suda Carlom del Ponte, kako bi
razgovarali o budućem međunarodnom kaznenom sudu. Misleći očito na
ruske naručitelje i izvršitelje u dvama ratovima u Čečeniji...
To je u petak izazvalo žestoku reakciju Moskve: predsjednik
parlamentarnog povjerenstva za vanjske poslove Dmitrij Rogozin
rekao je da takvi susreti pokazuju kako gospođa Carla del Ponte daje
moralnu potporu međunarodnom terorizmu.
Sljedeća postaja Ahmeda Zakajeva bit će Strasbourg, gdje će u
četvrtak posjetiti Europski parlament. U Bruxellesu je naznačio
ciljeve svoje vlade i potvrdio načela koja ga vode u njegovu radu.
Od sugovornika očekujemo neovisnu procjenu stanja u Čečeniji.
Napose se tomu nadamo od Europske unije. Ona mora znati da rat nije
izbor našeg naroda i da ga želimo privesti kraju na drugi,
uljuđeniji način. (...)
Čini se da se povijest opetuje: Hitler je govorio o 'konačnom
rješenju židovskog pitanja', a Jeljcin je Putina predstavio, u času
kada ga je imenovao za premijera (1999., op.ur.), kao 'konačno
rješenje čečenskog problema'. (...)
Ako ruski ratni zločinci ne budu odgovarali za svoje postupke, ovaj
se sukob neće završiti, opetuje Zajakev. Ruski generali koji su
odgovorni za ono što se događa u zadnjih deset godina, ne kažnjavaju
se, već ih se promiče, bira ih se za zastupnike i daje im se puno
novca... Želimo da im se sudi. Zašto se ne bi osnovao poseban
međunarodni kazneni sud kao za Jugoslaviju?
Donekle protivno prevladavajućem mišljenju, Ahmed Zakajev misli da
realpolitika protuterorističke koalicije nije promijenila
stajalište Zapada o ruskoj politici u Čečeniji. Prva
zadovoljavajuća definicija došla je čak od Condoleezze Rice,
savjetnice Georgea W. Busha za nacionalnu sigurnost, nakon 11.IX:
'Obrana zakonitih prava čečenskoga naroda ne smije se brkati s
terorizmom'. Sada nam je lakše razgovarati s Amerikancima i s
Europljanima.
A što se tiče povezanosti nekih čečenskih boraca s Al Kaidom i
Afganistanom... Službeno smo osudili terorističke čine, tvrdi
Zakajev. Nemamo nikakvih veza s Al Kaidom. No ne odbacujem
mogućnost da su neki čečenski borci u vezi s afganistanskim
talibanima. Diže ton: Putin te čine pokušava opravdati tvrdnjom da
su Čečenci islamistički ekstremisti. To je Staljinova škola...
Nema vremena za izbjeglice, za Čečence koji su svakodnevno
zlostavljani. Zato je predsjednik Mashadov zatražio od Moskve da
odmah i bez uvjeta počne pregovore. Svjesni smo naše odgovornosti.
Nažalost, odluka o ratu ili o miru je na Putinu. Ne na nama.
Zato se obraćamo međunarodnoj zajednici i Europljanima. Oni ne
smiju voditi računa o političkim argumentima, već o ubojstvu
čitavog naroda", piše Jean-Paul Colette.