AU 22.II.-DIE PRESSE-PETRITSCH

AUSTRIJA DIE PRESSE 22. II. 2002. Petritsch: Haag nije Nuernberg, to nije pobjednička pravda za Miloševića List donosi razgovor s dužnosnikom za Bosnu o njegovu radu na Balkanu i međunarodnom menadžmentu kriza. - Krajem svibnja svršit će vaša zadaća međunarodnog dužnosnika za Bosnu. U regiji ima gospodarskog napretka. Ima li i političke stabilnosti? = Velika je razlika u odnosu na položaj od prije deset gdina ta što se praktički može isključiti vjerojatnost rata. Prvi put postoje demokratske vlade u svim glavnim gradovima bivše Jugoslavije. Kako smo nedavno vidjeli u Makedoniji, EU može samo političkim pritiskom spriječiti izbijanje rata. - U Bosni i Hercegovini predstoje izbori. Može li opet doći do raskola narodnosnih skupina? = Izbori su doduše u svim demokracijama prigoda da do izražaja dođu ekstremna stajališta. S druge strane upravo je u Bosni jak nadzor međunarodne zajednice. Tako bi i ti izbori mogli ojačati demokraciju. - Srpski bivši predsjednik Slobodan Milošević odgovara pred haaškim sudom za ratne zločince. Hoće li taj proces olakšati prevladavanje krvave prošlosti? = To prevladavanje sredstvima pravne države držim načelno važnim. Važno je što se u procesu Miloševiću radi o otkrivanju odgovornosti vrhovnih predstavnika režima a ne o doslovno sitnim ribama. Tu se radi o političkoj odgovornosti za zločine. Druga točka po kojoj se Haag primjerice razlikuje od Nuernberga je to što su sud ustrojili Ujedinjeni narodi pa ne predstavlja pravosuđe pobjednika. - Milošević skuplja bodove među svojim pristašama zahtjevom da se na odgovornost pozovu i odgovorni za NATO-ova bombardiranja. Je li uloga Zapada uistinu dovoljno kritički osvijetljena? - Ja sam za to da se pogledaju sve strane. Sredinom devedesetih godina međunarodna je zajednica optuživana da je predugo oklijevala i time postala sukrivcem pokolja poput onoga u Srebrenici. Kasnija je optužba glasila da se prerano umiješala. Jedini mogući zaključak: prevencija sukoba. Treba spriječiti da uopće do njih dođe. - Za to treba ispitati i krizni menadžment EU-a. = Da, do sada nije bilo hrabrosti da se pravodobno daju na raspolaganje ponajprije financijska sredstva za sprječavanje sukoba. Tu pouku EU može ponajprije izvući iz sukoba na Balkanu i stoga što njegovi vojni kapaciteti nisu baš dostatni. - To zvuči kao podjela rada: NATO i SAD trebaju preuzeti vojni dio a EU civilni i financijski. = To ne bi trebao biti idealan status. Ali moramo biti realni: takvo je trenutačno shvaćanje u EU. - Unatoč tomu treba biti jasno kuda vodi put. = Dugoročno treba promisliti kako će Europa definirati svoju vlastitu ulogu. Europa je gospodarska i kulturna velesila, no u usporedbi s SAD-om vojno je srednja sila. Ipak treba uvidjeti da se priroda sukoba promijenila. Na primjeru Afganistana shvatilo se da nije dovoljno usredotočenje samo na vojnu premoć. Upravo je 11. rujan pokazao ranjivost kruto naoružanih struktura. - Dovodi li novi oblik sukoba u pitanje i neutralnost Austrije? = U Austriji rasprava teče u posve pogrješnom smjeru jer se ustraje na pojmovima a ne gleda se njihova supstancija. Tako je unaprijed bilo pogrješno tumačiti neutralnost kao šutnju. Ja sam realist: isključivo nevojno može dati jednako malo kao i isključivo vojno. Razgovor je vodio Wolfgang Boehm.