IT-globalizacija, demografija, skupovi-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT- 6. II. CORRIERE- ANTIGLOBALIZAM I DEMOGRAFIJA ITALIJA CORRIERE DELLA SERA6. II. 2002.Zavjera šutnje"Osporavatelji globalizacije, od prosvjeda u Seattleu do
Porto Alegrea, nedvojbeno zaslužuju biti saslušani glede nekih pitanja. Među njima su, u prvom redu, hiperkonzumizam zapadnih društava, nenadziranje moći multinacionalnih tvrtki i njihovih munjevitih financijskih transakcija telekomunikacijskim putem, stalna zaštita poljoprivrede u najvećim gospodarstvima putem visokih nameta koji sprječavaju uvoz iz predindustrijskih društava, nepoznanice ili tajne biotehnologije usmjerene na najveću dobit, izostali međunarodni sporazum o smanjenju zagađenja uslijed 'efekta staklenika', loše upravljanje vodnim resursima. No što se ostalog tiče tu su poluistine, šutnje i dvojbenosti. Neselektivna osuda svakog genetski promijenjenog prehrambenog proizvoda često dolazi od strahova lišenih znanstvenog temelja, ne uzimajući u obzir da ga ne mogu prihvatiti i prenastanjene države poput Indije ili Kine. Potom, neprijateljstvo spram kapitalizma spremnog ulagati tamo gdje je manja cijena radne snage nije opravdano: više nego što zlorabi socijalni 'dumping', to često u pogledu rada i
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
6. II. 2002.
Zavjera šutnje
"Osporavatelji globalizacije, od prosvjeda u Seattleu do Porto
Alegrea, nedvojbeno zaslužuju biti saslušani glede nekih pitanja.
Među njima su, u prvom redu, hiperkonzumizam zapadnih društava,
nenadziranje moći multinacionalnih tvrtki i njihovih munjevitih
financijskih transakcija telekomunikacijskim putem, stalna
zaštita poljoprivrede u najvećim gospodarstvima putem visokih
nameta koji sprječavaju uvoz iz predindustrijskih društava,
nepoznanice ili tajne biotehnologije usmjerene na najveću dobit,
izostali međunarodni sporazum o smanjenju zagađenja uslijed
'efekta staklenika', loše upravljanje vodnim resursima. No što se
ostalog tiče tu su poluistine, šutnje i dvojbenosti. Neselektivna
osuda svakog genetski promijenjenog prehrambenog proizvoda često
dolazi od strahova lišenih znanstvenog temelja, ne uzimajući u
obzir da ga ne mogu prihvatiti i prenastanjene države poput Indije
ili Kine. Potom, neprijateljstvo spram kapitalizma spremnog
ulagati tamo gdje je manja cijena radne snage nije opravdano: više
nego što zlorabi socijalni 'dumping', to često u pogledu rada i
prihoda ide u korist brojnijih stanovništava. Jedno istraživanje
ekonomistice Ann Harrison, sa sveučilišta Columbia, pokazala je da
su plaće koje zapadne tvrtke nude u zaostalijem dijelu svijeta
prosječno više deset posto od onih u mjesnim tvornicama.
Pretpostavka da industrijske sile ne namjeravaju prevladati
neravnoteže između bogatstva i siromaštva, općenito ostaje
neutemeljena unatoč ostataka protekcionizma. U interesu je
najvećih gospodarstava potaknuti razvoj svakog tržišta.(...)
Pravo pitanje, mimo nedovoljne humanitarne pomoći date siromašnim
nacijama, je objektivna nemogućnost da kratkoročno ili
srednjoročno prevladaju jaz između različitih stadija
gospodarskog, društvenog i povijesnog razvoja. Ta se nemogućnost
najviše pokazuje u južnoj hemisferi, gdje množenje ljudi nadmašuje
proizvodnju.
No glede demografskog pitanja, glavnog razloga tolike bijede,
osporavatelji postmodernog se ne izjašnjavaju. Zavjera šutnje, s
naklonošću 'pronatalnih' religija, zanemaruje podatak da je samo
tijekom 20. stoljeća svjetsko stanovništvo poraslo s 1,6 milijardi
na 6 milijardi. Nitko se ne sjeća čuvenog Mubarakovog priznanja:
'Milijun i pol Egipćana više svake godine čine uzaludnim i
očajničkim svaki naš rad'.(...)
Nije, dakle dovoljno osuditi dugove najsiromašnijih država, ni
davati prehrambenu pomoć koja katkada uništava mjesne
poljoprivrede, ni ohrabrivati rad 'liječnika bez granica' ili
vjerskih misija, bez edukacije o kontracepciji, No
protuglobalistički pokreti, ili neoglobalistički, se ne suočavaju
s primarnim pitanjem, 'ljudskom ekologijom'. Njihove najglasnije
uzbune ograničavaju se na širenje McDonald'sa, uzdignutog u simbol
američkog imperijalizma. Indijski ekonomist Jagdish Bhagwati
zaključuje: 'S jedne strane vide globalizaciju, s druge bijedu,
dakle, pretpostavljaju da je prva uzrok druge'. Doista
prejednostavno gledanje", piše Alberto Ronchey.