RU-ankete-Vlada-Diplomacija-Ljudska prava RUSIJA-NEZAVIS.GAZETA OD 4.2.02. ISTRAŽIVANJE JAVNOG MIŠLJENJA U RF-U RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA4.II.2002.Kada je u glavama nered, demokracija nije potrebna"Bez obzira što više od trećine
stanovnika Ruske Federacije živi ispod praga siromaštva, dok je materijalni položaj ostalih, uz vrlo male iznimke, jako blizu njega, 42 posto naših sugrađana misli da je Rusija još uvijek velesila i da po 'veličini' zaostaje samo za Sjedinjenim Državama, ostavljajući iza sebe Japan, Njemačku, Englesku, Kinu, Francusku, Indiju, Irak i druge zemlje. Ruska je vlast imala puno sreće s vlastitim narodom. Koliko god nedosljedni bili njezini postupci, može biti mirna - u ruskim glavama još vlada velika zbrka.Sverusko središte za istraživanje javnog mišljenja (VCIOM) provelo je od 25. do 28.I.2002. u 33 pokrajine istraživanje kojim se trebao utvrditi odnos ispitanika prema pojmu 'velika zemlja' i koliko Rusija odgovara tom pojmu. Ispitanicima je bio ponuđen popis iz kojeg su mogli izabrati dvije do tri tvrdnje.Prema mišljenju ispitanika, glavni pokazatelji koji određuju veliku zemlju jesu visoka razina blagostanja građana i visokorazvijena industrija (67 i 66 posto). Poštovanje ljudskih
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
4.II.2002.
Kada je u glavama nered, demokracija nije potrebna
"Bez obzira što više od trećine stanovnika Ruske Federacije živi
ispod praga siromaštva, dok je materijalni položaj ostalih, uz vrlo
male iznimke, jako blizu njega, 42 posto naših sugrađana misli da je
Rusija još uvijek velesila i da po 'veličini' zaostaje samo za
Sjedinjenim Državama, ostavljajući iza sebe Japan, Njemačku,
Englesku, Kinu, Francusku, Indiju, Irak i druge zemlje. Ruska je
vlast imala puno sreće s vlastitim narodom. Koliko god nedosljedni
bili njezini postupci, može biti mirna - u ruskim glavama još vlada
velika zbrka.
Sverusko središte za istraživanje javnog mišljenja (VCIOM) provelo
je od 25. do 28.I.2002. u 33 pokrajine istraživanje kojim se trebao
utvrditi odnos ispitanika prema pojmu 'velika zemlja' i koliko
Rusija odgovara tom pojmu. Ispitanicima je bio ponuđen popis iz
kojeg su mogli izabrati dvije do tri tvrdnje.
Prema mišljenju ispitanika, glavni pokazatelji koji određuju
veliku zemlju jesu visoka razina blagostanja građana i
visokorazvijena industrija (67 i 66 posto). Poštovanje ljudskih
prava i sloboda na tom popisu zapravo zauzima treće i četvrto
mjesto, uz posjedovanje nuklearnog oružja (oko trećine svih
ispitanih). Čini se da bi upravo takav poredak prioriteta u
potpunosti morao isključiti svrstavanje Rusije među velesile:
životni standard naših građana ne da se usporediti s drugim
razvijenim zemljama, a industrija hrama na obje noge. (...) Čini se
da se većina ispitanika vodila osjećajima ili 'nacionalnim ponosom
velikorusa' ili vereščaginskim 'sram me je zbog države!', jer sami
stanovnici Ruske Federacije ne vide objektivnih razloga zbog kojih
bi svoju državu smatrali velesilom. Pače, znakove ruske velesile ne
vide ni na Zapadu: njegov je odnos prema nama zapravo ohol, a ne pun
poštovanja, a postojanje nuklearnog puceta više nije dovoljan
razlog za ravnopravni dijalog. (...)
U stvari, takvi paradoksi nacionalnog mišljenja ne začuđuju - oni
su posljedica genetski uvjetovanog mišljenja da 'sovjetski čovjek
- to zvuči uzvišeno', nedostatka ideoloških uporišta i
osamdesetogodišnjeg nepostojanja slobodnog informacijskog
prostora. Što se pak tiče ovog potonjeg, prilično su neutemeljene
nade da će se stanje bitno promijeniti. Nedavni događaji na ruskom
medijskom tržištu u svezi s uspostavom državnog nadzora nad NTV-jem
i sa stvarnim zatvaranjem televizijske postaje TV-6 od strane
vlasti, govore sami za sebe.
Uostalom, puk se osobito ne buni. Prema podatcima istraživanja,
demokratsko društvo naši sugrađani cijene manje od vlastitog
blagostanja: siromasima i gladnima sloboda ne treba, oni imaju
druge prioritete. (...) Takav poredak prioriteta u naših sugrađana
šalje vlasti, nažalost, nehotičnu poruku da se u ovom času
demokratski temelji mogu donekle i zanemariti, što državni stroj sa
zadovoljstvom koristi. (...)
Ipak, zapažaju se neki znaci otrežnjenja. Tako je od ožujka prošle
godine broj stanovnika RF-a koji nisu bili kadri da objektivno
prosude stanje u našoj zemlji naspram svjetskih država, smanjio za
15 posto. Možda je to u svezi sa stanovitim razočaranjem u rusku
vanjsku politiku zadnjih mjeseci. Nakon rujna 2001., Moskva je
načinila velik korak prema Zapadu i s pravom je očekivala odgovor.
Ipak, po mišljenju stručnjaka, Rusija za sada nije dobila osobite
dividende ni u politici ni u gospodarstvu - odnosi sa Zapadom više
podsjećaju na igru s jednim vratima", piše Ekaterina Vlasova.