HR-SI-gospodarstvo-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Ratovi RFE 2. II. HRVATSKA MANJE IZVOZI NEGO TIJEKOM RATA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE2. II. 2002.Zagreb: manji izvoz nego ratne 1993. godine. Prilog Milana Gavrovića. U
Hrvatskoj javnosti sve se češće postavlja pitanje zašto zemlja sve više ekonomski zaostaje za Slovenijom. Prije dvanaest godina, Slovenija je bila 70 posto bogatija od Hrvatske. Do sada, ta je razlika povećana na 2,2 puta; naravno ako se računa po stanovniku, jer je to jedini način da se usporede zemlje nejednake veličine. Tako manje od dva milijuna Slovenaca, proizvodi otprilike istu vrijednost robe i usluga, kao 4,5 milijuna Hrvata. Zašto se razlika toliko povećala? Ili, u čemu je slovenska tajna? Prvo što upada u oči jeste da Slovenija proteklih godina nije ostvarivala neki spektakularno brzi rast. Ali ona nije nikad ni pala na tako niske grane kao Hrvatska. Ona je bila pošteđena rata, ali važnije je od toga što slovenska vlast nije uništavala, niti je dozvolila uništavanje postojeće privrede. U Sloveniji društveno vlasništvo nije preko noći proglašeno državnim, kao u Hrvatskoj, već je stari sustav funkcionirao sve dok se nije uspostavio novi. Dok god poduzeća nisu privatizirana u njima su djelovali radnički savjeti, a na državnoj razini postojao je i pravobranitelj
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
2. II. 2002.
Zagreb: manji izvoz nego ratne 1993. godine. Prilog Milana
Gavrovića.
U Hrvatskoj javnosti sve se češće postavlja pitanje zašto zemlja
sve više ekonomski zaostaje za Slovenijom. Prije dvanaest godina,
Slovenija je bila 70 posto bogatija od Hrvatske. Do sada, ta je
razlika povećana na 2,2 puta; naravno ako se računa po stanovniku,
jer je to jedini način da se usporede zemlje nejednake veličine.
Tako manje od dva milijuna Slovenaca, proizvodi otprilike istu
vrijednost robe i usluga, kao 4,5 milijuna Hrvata.
Zašto se razlika toliko povećala? Ili, u čemu je slovenska tajna?
Prvo što upada u oči jeste da Slovenija proteklih godina nije
ostvarivala neki spektakularno brzi rast. Ali ona nije nikad ni
pala na tako niske grane kao Hrvatska. Ona je bila pošteđena rata,
ali važnije je od toga što slovenska vlast nije uništavala, niti je
dozvolila uništavanje postojeće privrede. U Sloveniji društveno
vlasništvo nije preko noći proglašeno državnim, kao u Hrvatskoj,
već je stari sustav funkcionirao sve dok se nije uspostavio novi.
Dok god poduzeća nisu privatizirana u njima su djelovali radnički
savjeti, a na državnoj razini postojao je i pravobranitelj
samoupravljanja. Političke stranke nisu dijelile, kao svoj plijen,
menadžerska mjesta u privredi, pa pu poduzeća nastavili voditi
iskusni privrednici. Privatizacija je provedena podjelom kupona
svim građanima Slovenije, što je također doprinijelo sprječavanju
tajkunizacije, koja je Hrvatskoj nanijela toliko zla. Tako je
Slovenija prije pet godina premašila svoj bruto domaći proizvod iz
godine 1989. Hrvatska još uvijek ima petinu manje nego tada.
Sve je to prošlost, koja se ne može promijeniti. Svojim rezultatima
Slovenci su pokazali kako su teški grijehovi HDZ-a prema vlastitoj
zemlji i narodu. Ali zanimljivije je od toga kakav primjer oni daju
aktualnoj hrvatskoj vlasti. Koja je tajna njihovog sadašnjeg
uspjeha? Za odgovor na to, dovoljna je samo jedna riječ; izvoz. Dok
u Hrvatskoj cvjetaju samo uvozni poslovi, slovenska poduzeća
izvoze prosječno čak 85 posto svoje proizvodnje.
Tvornica koja proizvodi električna brojila, na primjer, može
podmiriti slovenske potrebe za samo jedan dan, što znači da
praktički radi samo za izvoz. Slovenski je izvoz, ako se računa po
stanovniku, skoro pet puta veći od Hrvatskog. Dvije trećine
slovenske izvozne robe odlazi u zemlje Europske unije, a oko 11
posto na područje bivše Jugoslavije. Hrvatska, međutim, sada
izvozi manje nego u ratnoj godini 1993. I to je pravi razlog
ekonomskom zastajanju za Slovenijom.
(RFE)