CSM 30.1. NOVA PODJELA SVIJETA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 30. 1. 2002. Nova podjela svijeta "Ovakve podjele svjetskih zemalja u odvojene blokove tako različite ideologije i filozofije nije bilo još od hladnog rata. Ovog puta podjela se ne tiče komunista i kapitalista. Radi se o podjeli Zapada i njegovih saveznika s jedne i velikog dijela islamskog svijeta s druge strane. Nadali smo se da će pad Osame bin Ladena ublažiti islamske ekstremiste i potaknuti ih da realistično sagledaju uzroke zaostalosti u mnogim arapskim zemljama. Umjesto ovoga, njihova mržnja prema Americi ponovno je, izgleda, dobila poticaja. U međuvremenu, koalicija zemalja koja je pohitala podržati SAD u njegovom ratu protiv terorizma raste. Tako se povlače linije. S jedne strane su muslimanske snage koje su se suprotstavile modernom svijetu, demokraciji, napretku žena i gospodarskom napretku. S druge strane su zemlje koje su se, uz različite količine entuzijazma, udružile s temeljno američkim principima i idealima. Na američku stranu staju zemlje koje motiviraju različiti faktori. Neke su bivše komunističke zemlje koje napuštaju marksizam zbog slobodnog poduzetništva. Neke bez sumnje potiče silovitost reakcije Georgea Busha na terorističke napade. Vidjeli su da Amerika svoju vojnu silu koristi energično i uspješno. Žele biti uz pobjednika. Rusija, nekoć kamen temeljac međunarodnog komunizma, postaje skoro kapitalistička zemlja. Predsjednik Putin je ostvario prisni novi odnos s predsjednikom Bushom. Približavanje između dviju zemalja 'ubrzalo se' nakon 11. rujna a 'otvaraju se i velike nove mogućnosti za rusko- američke odnose', napisao je ruski ministar vanjskih poslova, Igor Ivanov, u nedjeljnom izdanju 'The New York Times-a'. Kina, iako nastoji očuvati komunističke stupice zbog političke kontrole, skoro da je odustala od toga iz gospodarskih razloga. Prošle godine, Kina je napala Ameriku kada se američki izvidnički zrakoplov sudario s jednim od njenih zrakoplova. Sada podržava američku akciju u Afganistanu, povezuje se s Bushovom vladom pa čak oprašta i navodno postavljanje prislušnih uređaja u osobni zrakoplov boeing 767 kineskog predsjednika Jianga Zemina. Čak i Kubanac Fidel Castro, jedan od posljednjih praktikanata komunizma, pokušava izmijeniti svoj image. Njegova se zemlja nalazi na američkoj listi zemalja koje kriju teroriste, no on pokušava uvjeriti SAD u svoju novu anteiterorističku vjerodostojnost. Ispit ovog navodnog novog stava bit će to hoće li Castro odustati od svoje potpore Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije. Ovoj gerilskoj vojsci, koja je sada uključena u neizvjesne mirovne pregovore s kolumbijskom vladom, Castro je dugo pružao utočište i davao blagoslov. Nakon 11. rujna, Castro se protivio američkom prebacivanju talibana i pripadnika al Qaide, zatvorenika, iz Afganistana u američku bazu u Gantanamu na Kubi. Sva ova Castrova suradnja dio je kampanje približavanja koja za cilj ima ublažiti američka trgovinska i putna ograničenja s Kubom, na taj način osiguravajući dotok valute koja je nužno potrebna za bolećivo gospodarstvo ovog otoka. U međuvremenu, jedan od najzanimljivijih obraćenika kada je posrijedi SAD jest Pakistan. Predsjednik Pervez Mušaraf nakon 11. rujna svoju je zemlju brzo povezao s SAD-om i preusmjerio s puta prema islamskom fundamentalizmu. Radi se o smjeru prožetom određenim političkim opasnostima. No ako Mušaraf bude uspješan, Pakistan bi mogao postati dobar primjer za te islamističke frakcije na drugoj, ekstremističkoj strani nove međunarodne podjele. Čak i u Iranu, zemlji s kojom je SAD imao složeni odnos, postoje zahtjevi za reformu i dijalog s Amerikom. Međutim, njih nadoknađuju povici konzervativnih ajatolaha 'smrt Americi', iransko uplitanje u Afganistanu i nedavna doprema iranskog oružja Palestincima. Tako se u ovoj novoj međunarodnoj podjeli zauzimaju strane. Oni koji se povezuju s SAD-om mogu pokušati premostiti jaz prema islamskom svijetu dajući pomoć, informacije, razumijevanje. Naposlijetku, odgovor će dati sami muslimani. Kao što je to istaknuo znanstvenik s Yalea, Bernard Lewis u svojoj najnovijoj knjizi ('What Went Wrong?'- Što je krenulo krivo?), ili će srednjeistočna društva nastaviti 'putem mržnje i prkošenja, bijesa i samosažaljenja, siromaštva i represije' ili mogu (...) udružiti svoje talente, energije i resurse u zajedničkom kreativnom poduhvatu", piše John Hughes.