DW 24. I. ZAŠTO NEMA HRVATSKE U PROTUTERORISTIČKOM BLOKU

DEUTSCHE WELLE - DW 24. I. 2002. Koliko protuterorizma spaja Hrvatsku i EU? Zemlje srednje i istočne Europe, te Turska, Malta i Cipar - države pridružene Europskoj uniji prošloga su tjedna prihvatile mjere iz europskog paketa za borbu protiv terorizma, no u tom bloku nema Hrvatske. Zašto je to tako, objašnjava Alen Legović. "Prema ustaljenom običaju Europska unija sve svoje važnije odluke, pogotovo one čiji ishod i uspjeh dijelom ovisi i od drugih zemalja, a ne samo od članica unije, ponudi na prihvaćanje svim kategorijama pridruženih zemalja. Stoga ovih dana u borbi protiv terorizma to dobiva novu europsku dimenziju. Međutim u tom bloku podupirućih zemalja Hrvatske još nema. Ona nije pridružena članica u klasičnom smislu riječi i nema status zemlje kandidata. U slučaju borbe protiv međunarodnog terorizma, kao i u drugim situacijama od zajedničkoga kontinentalnoga interesa, kojeg dakako procjenjuje uvijek Europska unija, Hrvatska je prihvaćala dogovorenu politiku i o tome uredno izvještavala uniju i njezine članice. Takvi se potezi u Bruxellesu smatraju doprinosom u postizanju zajedničkoga cilja. U odnosu prema Europskoj uniji Hrvatska će još neko vrijeme boraviti u 'zoni sumraka'. Hrvatska je dijelom 'unutra', priključena kroz Proces stabilizacije i pridruživanja i s ugovornim odnosom s Europskom Unijom te reguliranim prijelaznim sporazumom, istodobno Hrvatska je i 'vani' s obzirom na prirodu ugovornog odnosa po kome je ona samo 'kandidat za kandidata'. Kao značajan element povezivanja država Europe pokazale su se upravo potrebe protuterorističke kampanje i to bez obzira na status i stupanj približavanja država Europskoj uniji. U tom poslu Hrvatska i ostale zemlje jugoistočne Europe moći će iskusiti nešto od kandidatskih prava i obaveza i prije nego što formalno postanu kandidatima. Unija Hrvatsku još uvijek drži na ispitivanju i stoga je nema na službenom popisu država koje se 'stavljaju u jednak i ravnopravan položaj' s politikom EU-a. Na posljednjem boravku ministra vanjskih poslova Tonina Picule u Bruxellesu, šef hrvatske diplomacije naglasio je napore vlade u Zagrebu: 'Hrvatska je već pokazala da može, unatoč teškoćama koje mora riješiti, pronaći određene prečace i iskoristiti priliku da se afirmira kao zemlja koja može ostvariti partnerstvo, kako na političko gospodarskoj, tako i na političko vojnoj razini s multilateralnim organizacijima kao što su Europska unija i NATO savez', poručio je ministar Picula. Pa ipak Hrvatska je već duže zaboravljena u unijinim priopćenjima i izjavama, ne spominje se ni kada ministri vanjskih poslova unije nabrajaju regionalne teškoće na svojim redovnim mjesečnim sastancima, čime je definitivno dano do znanja kako je 'Hrvatska na potezu' i da isključivo o Zagrebu ovisi kojom će brzinom Hrvatska prilaziti kandidatskoj strani integracija. Zagreb je prihvatio sve elemente protuterorističke politike europskih država, čime se zona kontinentalne sigurnosti proširila na još jednu zemlju. Dakle, ime Hrvatske nije na službenoj listi država koje su se složile - politika međutim je. U Procesu stabilizacije i pridruživanja to je tek jedan mali, ali važan korak kojim Hrvatska uvjerava svoje buduće okružje da postaje zemlja s običnim i standardnim teškoćama. I to je u biti najbolje što se Hrvatskoj uopće moglo dogoditi." (DW)