OSIJEK, 17. siječnja (Hina) - Predstavnici grupacije slatkovodnih ribara istočne Hrvatske, koja pokriva ribnjake pet županija, održali su danas konferenciju za novinare u Županijskoj komori Osijek na kojoj su izrazili veliko
nezadovoljstvo Vladinim prijedlogom smanjenja poticaja za uzgoj slatkovodne ribe.
OSIJEK, 17. siječnja (Hina) - Predstavnici grupacije slatkovodnih
ribara istočne Hrvatske, koja pokriva ribnjake pet županija,
održali su danas konferenciju za novinare u Županijskoj komori
Osijek na kojoj su izrazili veliko nezadovoljstvo Vladinim
prijedlogom smanjenja poticaja za uzgoj slatkovodne ribe.#L#
Ako takav prijedlog prođe, bit će velikog problema u uzgoju ribe od
koje Hrvatska ima velike koristi jer je samo prošlogodišnji izvoz
slatkovodne ribe iz istočne Hrvatske iznosio milijun američkih
dolara, što se može postići i ove godine, istaknuto je na
konferenciji za novinare predstavnika grupacije slatkovodnih
ribara iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-
slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije.
Pojašnjeno je da se primjerice za šarana, amura i tolstolobika s 4
kune po kilogramu poticaj smanjuje na 3,20 kuna, a za linjaka,
pastrvu, smuđa, soma i štuke sa 6 kuna po kg na 4,80 kuna.
Najviše će se ugroziti proizvodnja šarana jer upravo ribnjaci
istočne Hrvatske u svojoj proizvodnji imaju više od 80 posto
šarana, kazao je Zvonko Ibriks, predsjednik grupacije slatkovodnih
ribara istočne Hrvatske. Upozorio je da će hrvatski ribari morati
smanjivati proizvodnju, dok je upravo u zemljama Europske unije, pa
i Amerike u trendu povećanje takve proizvodnje. Cilj je razvijenog
svijeta očuvati ribe u otvorenim vodama jer pojedine vrste zbog
nekontroliranog izlova nestaju. U ribnjacima se proizvodi i
matični riblji fond što jamči očuvanja pojedinih vrsta ribe s kojom
se poribljavaju otvorene vode, rečeno je.
Upozoreno je i na posljedice velike suše u 2000., koje su
procijenjene na 24.230.079 kuna za ribnjake istočne Hrvatske, a
koje država niti do danas nije nadoknadila, premda su podneseni
zahtjevi Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
Potrošnja je ribe u Hrvatskoj izuzetno mala, po stanovniku godišnje
iznosi samo kilogram slatkovodne ribe, odnosno oko 3,5 kg ukupne
količine ribe, uključujući i morsku. U razvijenim zemljama
potrošnja se kreće od 12 do 15 kg po stanovniku godišnje. Ako zbog
smanjenih poticaja "i nebrige države za tu važnu proizvodnju dođe
do poskupljenja slatkovodne ribe, ona će se još manje konzumirati".
Očito je da se sve manje kupuje riba iz ribnjaka jer se, rečeno je,
zna da se velika količina ribe prodaje na crno. Problem je što nije
riješena inspekcijska služba, te se riba nekontrolirano izlovljaja
uz nedopuštena sredstva, poput dinamita. Nažalost, rečeno je, ni
novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu taj problem nije riješio jer je
za pet slavonskih županija samo jedan ribarski inspektor.
(Hina) vs mć
(Hina) vs mć