BBC 14. I. VLADE DILJEM SVIJETA JAČAJU OVLASTI S CILJEM BORBE PROTIV TERORIZMA

VELIKA BRITANIJA BBC 14. I. 2002. Vlade diljem svijeta jačaju ovlasti s ciljem borbe protiv terorizma "U uredima parlamenata i kabineta diljem svijeta, strahovi i sumnje u to da se svijet nalazi na rubu brzo se pretvaraju u hladni pravni jezik redarstvene sile. U Londonu, New Delhiju i drugim gradovima, ovi novi strogi zakoni protiv terorizma sada su i sami, za neke, postali uzrokom briga. 'Prvo smo imali komunizam a sada je tu terorizam', kazao je singapurski oporbeni čelnik Chee Soon Juan, tužeći se kako je njegova vlada uvijek nalazila opravdanja za gušenje sloboda građana. U Rusiji, Španjolskoj, Indiji i drugdje, neki predviđaju da će se antiteroristička ofenziva pretvoriti u političke nemire. Vladini čelnici smatraju da, ako su suočeni s time da će morati sprječavati terorističke napade, nemaju izbora i moraju dati redarstvu i dojavnim agencijama nove ovlasti da prisluškuju, ulaze u privatne dosjee i zatvaraju ljude na temelju sumnji. Francuski predsjednik Jacques Chirac tvrdi kako vremena u kojima živimo zahtijevaju ekstremne mjere, 'u srazmjeru s veličinom rizika, dosege kojih su iskazali masovni zločini počinjeni 11. rujna u SAD-u.' Britanski ministar unutrašnjih poslova, David Blunkett, pokušavajući umiriti žestoku raspravu koja je prošlog mjeseca održana u Domu lordova, prijedloge o protuterorističkim mjerama svoje vlade branio je kao 'proporcionalan i nužan odgovor na tragične događaje od 11. rujna.' Nakon tog povijesnog dana kojeg je obilježio terorizam do tada nepoznatih razmjera, vlada SAD-a počela je tajno uhićivati stotine ljudi, popustila je pravila o prisluškivanju, počela preslušavati razgovore odvjetnika i klijenata i počela razmišljati o stvaranju zatvorenih vojnih tribunala za osumnjičene teroriste. Primjer su slijedile i druge vlade. Britanci, Australci i Indijci prihvatili su ili će to, pak, učiniti skoro, zakone koji omogućuju dojavnim agentima da hapse osumnjičene za terorizam bez suđenja, držeći ih u pritvoru dok traže dokaze protiv njih. Neki zagovarači ljudskih prava su se pobunili protiv ovoga, uključujući Terrya O'Gormana u Australiji, gdje vlada planira omogućiti svojoj dojavnoj agenciji da ljude drži u pritvoru 48 sati zbog preslušavanja, bez pravnih zastupnika. Takve ovlasti poziv su na povrede prava građana, kazao je O'Gorman, predsjednik Australskog vijeća za ljudska prava. 'Bilo kakav sustav koji odvjetnike drži podalje od redarstvenih postaja prepun je opasnosti', kazao je. Australska konzervativna vlada predlaže i to da se dojavnoj službi da ovlast da provjerava elektronsku poštu, slijedeći primjere iz inozemstva, npr. Kanadu, Indiju i Italiju(...). Europska najglasnija rasprava o povredama sloboda, pak, odigrala se u prostorijama londonskog parlamenta. Laburisti koji su na vlasti predložili su paket mjera prema kojima se vladi dopušta da inozemne građane drži u zatvoru neograničeno dugo vremena bez suđenja ili utemeljene sumnje za terorizam, i daje redarstvu više ovlasti za pretraživanje osobnih financijskih i poreznih dosjea. No u Domu lordova ovaj je zakon naišao na zid protimba, a konzervativni čelnik lord Strathclyde je kazao kako taj prijedlog zakona sadrži 'najdalekosežnije ovlasti ikada viđene u doba mira.' Prigovorio je kako bi donošenjem tog zakona redarstvo dobilo ovlasti da 'zahtijeva očitovanje o privatnim i osobnim informacijama na najmanju sumnju o krimilnalnoj radnji koja nije povezana s terorizmom.' U konačnom obliku, koji je odobren nakon ponoći, 14. prosinca, vlada je pristala na kompromis i umanjila zadiranje u privatnost novog zakona(...) U Berlinu, rasprava je utišana kada je njemački parlament redarstvu dao ovlasti da traži informacije o pojedincima od financijskih institucija, telekomunikacijskih i zrakoplovnih tvrtki - što je prije bilo zabranjeno. Vlada je dobila ovlasti i da zabrani vjerske organizacije u svrhu promicanja ideala koji se mogu povezati s terorizmom. U jednoj zemlji koja je dugo pružala utočište srednjoistočnim azilantima, prva skupina koja je zabranjena bila je islamistička organizacija 'Kalifska država'. I sama Europska Unija poduzela je važan korak prema prihvaćanju zajedničkog zahtjeva za uhićenje, koji će stupiti na snagu do 2004. godine, prema kojem će osumnjičenik kojeg traži jedna zemlja biti praćen u svih 15 zemalja EU-a i predan bez dugačkih procesa izručenja. Pregovori oko te crne liste zadrli su u siva područja europske politike. Separatistička baskijska skupina ETA, koja je ubila više od 800 ljudi u Španjolskoj u 33 godine, navedena je kao teroristička organizacija. No španjolska vlada je pokušala uvrstiti u popis i stranku Batsuna, koja se smatra političkim krilom ETA, što neki smatraju pokušajem da se slomi baksijski nacionalizam. EU na to nije pristao. U Singapuru su, pak, ljutiti čelnici oporbe optužili vladu da strah od terorizma pretvara u svoju političku prednost otkazivanjem glasovanja u singapurskim veleposlanstvima na izborima održanima 3. studenog. Glasovanje iz inozemstva trebalo je pomoći oporbi. (...) Indija već godinama trpi krvoprolića koja izvode njeni teroristi, no nove redarstvene ovlasti - uključujući prisluškivanje komunikacija i uhićenje bez dokaza - zabrinule su mnoge u ovoj zemlji. Boje se da bi novi zakon mogao biti okrenut protiv političke oporbe. Slične brige muče i liberalne političare u Moskvi, gdje vlada zagovara zabranu uporabe medija s ciljem protivljenja 'protuterorističkim operacijama'. Takav bi zakon ugušio kritike ruskih vojnih akcija u Čečeniji i drugdje, tvrde kritičari. 'Napisali su prijedlog zakona o protuterorizmu no njegov je cilj gušenje slobode govora', napisao je komentator Otto Latsis u dnevnim novinama 'Novije Izvestija'. Svježa sjećanja na državnu represiju usporavaju donošenje ovakvih zakona u nekim gradovima - Pragu, npr., gdje je češki senat odbio proširiti opseg političkog nadziranja. No strahovi i sumnje drugdje mijenjaju otvorena društva. U Danskoj npr., ministar pravosuđa objavio je da tkogod u Kopenhagenu bude mahao palestinskom zastavom nakon 11. rujna, riskira biti uhićen prema predloženom novom zakonu o borbi protiv terorizma. Ovo umanjivanje tradicionalnih prava na privatnost i slobodu govora potaknulo je zajedničku izjavu 17 neovisnih stručnjaka koji rade pri UN-ovom Povjerenstvu za ljudska prava u Genevi. 'Borba protiv terorizma ne smije rezultirati kršenjima ljudskih prava', izjavili su. Američki primjer 'postao je veoma zabrinjavajuće pitanje', kazao je jedan UN-ov stručnjak, Param Kumarasvami. Zemlje u razvoju koje zaostaju po pitanju osnovnih ljudskih prava mogu se ugledati na Washington, kazao je malezijski odvjetnik u intervjuu. 'Ako to može činiti SAD, zbog čega ne možemo i mi, kazat će.' No čelnik jedne nove zemlje, hrvatski predsjednik Stipe Mesić, izjavio je kako se nešto mora žrtvovati u borbi protiv terorizma. 'Moramo prihvatiti neka ograničavanja demokracije i, usuđujem se kazati, ograničavanja ljudskih prava, kako bismo zapravo očuvali demokraciju i ljudska prava, dugoročno gledano."