MAĐARSKA: NOVI ZAKON UJEDINIO ISELJENIKE I PODIJELIO STRANKE

BUDIMPEŠTA, 11. siječnja (Hina) - Mađarski predsjednik Ferenc Madl u četvrtak je u mađarskom parlamentu predao prvu mađarsku iskaznicu Robertu Takacsu koji živi u gradu Szencu u Slovačkoj i može se reći da je s tim u kulturnom smislu simbolično ujedinjena mađarska nacija bez promjene granica i bez prolijevanja ijedne kapi krvi.#L# Predsjednik Mađarske je u kraćem govoru izrazio mišljenje da je mađarska diplomacija uspjela uvjeriti veći dio svijeta da iza Zakona o Mađarima u susjednim zemljama stoji "dobra namjera za nacionalno jedinstvo" i da taj zakon nije uperen ni protiv koga. Na svečanosti se, među ostalima pojavio i mađarski premijer Viktor Orban ali nisu bili prisutni pripadnici oporbenih stranaka. Kako je predsjednik Mađarske socijalističke stranke Kovacs Laszlo izjavio za Hinu, oni uopće nisu bili pozvani na taj skup. Mađarski Zakon o Mađarima u susjednim zemljama (Nazvan i Statusni zakon) je prihvaćen u mađarskom parlamentu 19. lipnja 2001. godine a stupio je na snagu 1. siječnja ove godine. Na temelju tog zakona svi oni koji u susjednim zemljama smatraju sebe pripadnicima mađarske nacije i znaju mađarski jezik mogu zatražiti mađarsku iskaznicu koju će izdati mađarska država na prijedlog organizacija Mađara iz susjednih zemalja. Mađarsku iskaznicu mogu dobiti i članovi obitelji i taj mađarski dokument daje pravo vlasniku na povlastice u putovanju Mađarskom, obrazovanju a pored toga omogućuje i privremeni rad u Mađarskoj. Mađarski ministar Martonyi je na temelju informacija Mađara iz Slovenije i Hrvatske je rekao da je u tim zemljama je izražena nedvosmislena podrška mađarskom zakonu. Ranije u Rumunjskoj a sad i u Slovačkoj primijećena je velika nespremnost za uvođenje mađarskog zakona, a u samoj Mađarskoj odnos između vlasti i oporbe zaoštren je od sredine prosinca zbog sklapanja posebnog dogovora između Mađarske i Rumunjske. Mađarski premijer Viktor Orban i njegov rumunjski kolega Adrian Nastase 22. prosinca u Budimpešti su potpisali zajedničku izjavu o suglasnosti koja omogućuje uvođenje mađarskog zakona i u Rumunjskoj ali zauvrat će svaki rumunjski građanin dobiti mogućnost za tromjesečni privremeni rad u Mađarskoj, što se može produljiti na novih šest mjeseci. Potpisivanje tog dokumenta je naišlo na oštre napade mađarske oporbe a bivši mađarski premijer Gyula Horn je potkraj 2001. tim povodom sazvao konferenciju za novinare i nazvao dogovor "bankrotom mađarske diplomacije". Čelnici Mađarske socijalističke partije su zatražili povlačenje potpisa Orbana s te izjave, a Savez slobodnih demokrata se zauzimao za odgodu izvršavanja i promjenu Statusnog zakona. Pripadnici najveće oporbene stranke i sam premijer Viktor Orban su uzvratili na to s tvrdnjom da su i oporbeni čelnici nazdravili izjavi o suglasnosti i tek se poslije sjetili napasti taj dokument, dok je predsjednik parlamentarne ultradesničarske Partije mađarske istine i života pisac Csurka Istvan nazvao članove oporbe izdajnicima. Mađarska državna televizija je javila da postoji veliko zanimanje za mađarske iskaznice i u Osijeku, gdje je u ponedjeljak zahtjev za izdavanje tog dokumenta zatražilo oko pedeset Mađara. Mađarska vlada je s uvođenjem Zakona o Mađarima u susjednim zemljama možda postigla jedinstvo s Mađarima izvan granice ali istodobno je s potpisivanjem mađarsko-rumunjske izjave o suglasnosti izazvala duboku podjelu na unutarnjem planu. Prvi negativan signal toga je da je mađarska oporba sredinom prošlog tjedna odbila prihvaćanje zajedničke deklaracije vlade i šest parlamentarnih stranaka o pitanjima vezano za integraciju zemlje u Europu. (Hina) svar sb