FRANCUSKA-LE MONDE OD 1.1.02. UVODNIK O ARGENTINI

FRANCUSKA LE MONDE 1.I.2002. Argentinsko prokletstvo "Nepostojanje vlasti i bilo kakva autoriteta, kaos u državnom vrhu u zemlji od 37 milijuna stanovnika, peterostruko većoj od Francuske, s trećim po veličini gospodarstvom Latinske Amerike, u kojoj je političko nasilje ostavilo užasne rane u puku. To je tužna slika Argentine na pragu 2002; tužna poput jedne od milonga koje pjevaju o argentinskoj bijedi: tužna poput vječnog povratka političkog prokletstva koje je, kako se čini, dio nacionalne sudbine. Događaji u zadnjih četrdeset osam sati dramatično govore o jednom od temeljnih razloga argentinske nesreće: neodgovornosti političke elite u zemlji. Nakon ostavke Fernanda de la Rue, i peronist Adolfo Rodriguez Saa, njegov prethodnik iz Radikalne stranke, morao je otići s dužnosti u nedjelju 30.XII. Njegova je vlada, koju su činili peronisti mutne prošlosti, otišla s dužnosti dan prije, pod pritiskom silovitih prosvjeda. Zemlja više nema predsjednika, nema vlade, u času kada prolazi kroz jednu od najtežih gospodarskih kriza u svojoj povijesti. Politička klasa nije smatrala potrebnim da očituje i najmanje moguće jedinstvo u izvanrednim okolnostima koje se, svakim danom sve više, promeću u kaos. A izbori nisu predviđeni prije sredine ožujka. G. Saa nije bio uvjerljiv. Obustavivši plaćanje duga (132 milijarde dolara), obećavši da će otvoriti milijun radnih mjesta za mjesec dana, uvodeći treću valutu argentino, odustavši od smanjenja plaća dužnosnika, itd... Neposredni je problem Argentine što je predugo jedan peso vrijedio jedan dolar, kako bi se nadzirala inflacija. Dolar je porastao, veliki su susjedi devalvirali svoje valute (Brazil i Čile), a Argentina se našla u recesiji koja je uglavnom bila posljedica pada konkurentnosti njezinih proizvoda. Trebalo je devalvirati valutu. No takva bi mjera desetkovala mnoga poduzeća i obitelji iz srednjeg sloja koji, s dugovima u dolarima, moraju vraćati više od predviđenog. Socijalna će cijena biti vrlo visoka. Nijedan političar u Argentini nema moralnog ugleda da bi nametnuo devalvaciju koja se ipak čini neizbježiva. Argentina je žrtva 'liberalnog' obrasca koji je bio bez nadzora i paralelne vlasti: strogi bankovni i burzovni propisi, zakoni za suzbijanje korupcije, razmjerno neporočan političko-gospodarski estabilishment. Njezina elita, umjesto da ulaže kod kuće, izvozila je svaki zarađeni peso-dolar, što od prezadužene države čini zemlju koja je izraziti izvoznik kapitala. To nije liberalizam, već razbojništvo. Argentinska nesreća također je stvar morala", piše u uvodniku lista.