ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - "Svatko tko poznaje međunarodno morsko pravo, praksu država i sudske odluke o razgraničenju na moru, zna da su izmjene i dopune slovenskoga pomorskog zakonika pravno neutemeljene, u suprotnosti s
međunarodnim pravom i bez ikakva stvarna učinka", izjavio je profesor međunarodnoga prava, akademik Davorin Rudolf, komentirajući Hini dopune pomorskog zakonika, koje je u petak prihvatio slovenski parlament.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - "Svatko tko poznaje međunarodno
morsko pravo, praksu država i sudske odluke o razgraničenju na
moru, zna da su izmjene i dopune slovenskoga pomorskog zakonika
pravno neutemeljene, u suprotnosti s međunarodnim pravom i bez
ikakva stvarna učinka", izjavio je profesor međunarodnoga prava,
akademik Davorin Rudolf, komentirajući Hini dopune pomorskog
zakonika, koje je u petak prihvatio slovenski parlament. #L#
"Po mojemu mišljenju intervencijom u svoj pomorski zakonik
Slovenci nastoje ojačati pozicije u novim pregovorima s Hrvatskom,
ili pred međunarodnim sudom ili arbitražom, naravno, ako se
granični spor povjeri na rješavanje jednoj od tih institucija",
rekao je akademik Rudolf.
Dodao je kako je u petak u slovenskom parlamentu zastupnik Zmago
Jelinčić izrazio teritorijalne pretenzije za hrvatskim državnim
teritorijem, ovoga puta od sadašnje hrvatsko-slovenske granice čak
do Rijeke.
"Koliko znam, nitko se u (slovenskom) Parlamentu od te huškačke
izjave nije ogradio. O tome bi valjalo odmah i brzo upozoriti
Bruxelles. Prosvjed samo u Ljubljani nije dovoljan", smatra
akademik Rudolf.
Ocijenio je također da dopunama svoga pomorskog zakonika,
teoretski gledano, Slovenija zalazi i u more i podmorje pod
suverenošću i jurisdikcijom Italije.
Davorin Rudolf ističe da Slovenija spada u skupinu država koje se u
međunarodnom pravu nazivaju državama u nepovoljnom geografskom
položaju.
To su države s kratkom obalom, poput Iraka (obala mu je duga svega
oko 10 morskih milja), nalaze se u uskome moru poput Singapura, ili
su zatvorene morima susjednih država pa ne mogu proglasiti svoj
gospodarski pojas ili nemaju izravni dodir s otvorenim morem, poput
Slovenije. Podsjetio je da u svijetu takvih država ima 30-tak,
primjerice Njemačka, Finska, Švedska, Turska, Jordan i dr.
Baš zbog takva geografskog položaja, napomenuo je akademik Rudolf,
te države imaju neka posebna prava, npr. pravo sudjelovanja u
ribolovu tzv. viška lovine u tuđemu gospodarskom pojasu, odnosno na
ulov onih količina ribe koje ribari obalne države (čiji je
gospodarski pojas), nisu u stanju uloviti.
Tako je Slovenija bila definirana u svome pomorskom zakonu do
njegove najnovije dopune, dodao je.
"Slovenski parlament sada je promijenio i dopunio zakonik koji
odražava pretenzije Slovenije da proglasi vlastiti 'gospodarski
morski pojas', u kojemu obalna država, među ostalim, ima isključivo
pravo ribolova, te 'epikontinentski pojas', tj. vlast u području
morskog dna i podzemlja izvan državne granice u kojemu obalna
država ima isključivo pravo crpljenja nafte i plina iz podmorja",
izjavio je akademik Rudolf.
"Kako i gdje Slovenija može proglasiti te pojase, znaju jedino
slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel i, evo,
slovenski parlamentarci", napominje.
S tim u vezi naglasio je kako "Slovenija ne može proglasiti
gospodarski pojas i nije stekla svoj epikontinentski pojas (taj
pojas država stječe automatski, ne mora ga proglasiti) zato jer
njezino državno morsko područje (njeno teritorijalno more)
zatvaraju državna područja (teritorijalna mora) Hrvatske i
Italije".
Akademik Rudolf podsjeća kako se, istina, "Hrvatska i Slovenija
nisu se još razgraničile na moru, ali Konvencija Ujedinjenih naroda
o pravu mora, iz godine 1982., nalaže državama da, dok ne postignu
konačan sporazum o razgraničenju, ne smiju prelaziti crtu sredine
koja je jednako udaljena od dviju obala".
Ta Konvencija UN-a stupila je na snagu za Hrvatsku i Sloveniju na
dan stjecanja neovisnosti, 25. lipnja 1991. (sukcesijom SFR
Jugoslavije), i od tada ne postoji više nikakvo "jugoslavensko
more", na koje se ponekad slovenski političari pozivaju, rekao je.
Pravilo o crti sredine ne primjenjuje se ako u graničnome području
postoje tzv. posebne okolnosti, primjerice pomorski plovni putovi,
vrela nafte, otoci, izbočine ili duboka ulegnuća obale i sl.
"Prema gledištu Hrvatske takvih posebnih okolnosti u geografski
prostoj Savudrijskoj vali nema, pa su obje države, Hrvatska i
Slovenija, dužne poštivati crtu sredine", naglasio je akademik
Davorin Rudolf.
Istaknuo je da "kako god povukli crtu sredine od ušća rijeke
Dragonje u Savudrijskoj vali u smjeru otvorenoga mora, do granice s
Italijom, Slovenija ne može doći u dodir s otvorenim morem".
(Hina) mc sp
(Hina) mc sp