FRANCUSKA: NI VJERSKI RAT NI VJERSKO PRIMIRJE

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 14. prosinca (Hina) - Izvještaj posebne Komisije o odnosima države i crkve, objavljen prošlog tjedna u Francuskoj, izaziva velike podjele u zemlji pa se čuju i ocjene kako bi se "lijek" mogao pokazati štetnijim od "oboljenja" koje se htjelo spriječiti, a koje se najkraće naziva "etički" ili "vjerski komunitarizam".#L# Nakon tri mjeseca rada Komisije, pod predsjedanjem bivšeg ministra Bernarda Stasija, i saslušanja stotinu i četrdeset političkih, vjerskih i javnih djelatnika, u izvještaju se pošlo od tvrdnje da je "pod utjecajem uzastopnih imigracija" francusko društvo pretrpjelo duboke promjene te da je postalo "raznoliko", posebno na vjerskom planu, što zahtjeva jačanje sekularističkog karaktera francuske države. U tu svrhu se predlaže donošenje novog zakona o zabrani nošenja "napadnih", "očiglednih" ili "vidljivih znakova vjerske i političke pripadnosti" u javnim školama, ali, istodobno i uvođenje dvaju novih blagdana, židovskog Jom Kipura, ili Velikog oprosta, i muslimanskog Kurban-bajrama, ili Blagdana žrtve, što bi Francusku učinilo prvom zemljom u svijetu u kojoj bi - izvan Izraela i zemalja islamskog zakona - tih dana djeca ostala kod kuće. Teško je uistinu pronaći zajedničke crte odobravanja, sumnje ili otvorenog odbacivanja preporuka Stasijeve komisije, jer jedni načelno odbijaju da se bilo kojim zakonom regulira tako osjetljiva problematika, dok drugi, a njih je najveći broj, negoduju zbog prijedloga da se u ime borbe za jačanje sekularističkog karaktera u javne škole uvode upravo vjerski blagdani. Neki se pitaju "je li se Francuska vratila stotinu godina unazad", u vrijeme koje prethodi zakonu o odvajanju crkve od države (zakon Julesa Ferryja) iz rujna 1905. i da li je na pomolu "vjerski rat"? Članovi vlade dobili su stroga uputstva da ne komentiraju prijedloge iz izvještaja Stasijeve komisije prije no što se iduće srijede izjasni sam predsjednik Jacques Chirac, ali francuski tisak prenosi glasine o uznemirenosti koja vlada u okruženju premijera Jean-Pierrea Raffarina, a koja se svodi na sljedeće: treba li doista uvesti dva nova vjerska praznika, židovski i muslimanski, nakon što je vlada nedavno donijela odluku o ukidanju jednog kršćanskog blagdana - ponedjeljka nakon Duhova - radi financiranja socijalne pomoći namijenjene starijim osobama? Čak se i u redovima parlamentarne većine čuju oštri prigovori oko ovog dijela izvještaja Stasijeve komisije: "opasno", "apsurdno", a predsjednik centrističke Unije za francusku demokraciju, Francois Bayrou, podržavajući ipak prijedlog o zakonskoj regulativi, drži da "uvođenje muslimanskog i židovskog vjerskog blagdana predstavlja komunitarizam". Mnogi kritičari ukazuju da bi ovaj izvještaj - ukoliko predsjednik Chirac preuzme njegove osnovne postavke - mogao dodatno ojačati izbornu podršku Nacionalne fronte, dok njen čelnik Jean-Marie Le Pen ocjenjuje da "zaključci Stasijeve komisije predstavljaju promociju islama u zemlji stare kršćanske tradicije"... U klupama lijeve opozicije, međutim, izvještaj je naišao na bolji prijem, i to sve topliji kako se od lijevog centra ide k ekstremnoj ljevici. Pred predsjednikom Chiracom je teška zadaća da stiša "uzburkane duhove", utoliko prije što za četiri mjeseca Francuzi izlaze na regionalne izbore, pa je iz ureda predsjednika priopćeno kako "Stasijev izvještaj ne obvezuje predsjednika". (Hina) fcet sd