RBA: IDUĆE GODINE USPORAVANJE STOPE RASTA

RBA: IDUĆE GODINE USPORAVANJE STOPE RASTA HINA - Financijski servis Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) očekuju da će Hrvatska iduće godine zabilježiti nižu stopu gospodarskog rasta nego ove godine, te procjenjuju da će rast BDP-a u 2004. iznositi oko 3 posto. "Naime, promjena Vlade uobičajeno usporava gospodarsku aktivnost, pa u prvom kvartalu 2004. očekujemo rast BDP-a od oko 2 posto u odnosu na prvi kvartal ove godine", ističu analitičari RBA u najnovijem broju kvartalnih RBAnaliza. Za cijelu pak iduću godinu očekuju da se stopa rasta BDP-a zaustavi na oko 3 posto, što će biti posljedica usporavanja osobne potrošnje, usporavanja rasta trgovine na malo, odnosno restriktivne monetarne politike koja će utjecati na smanjenje kreditne aktivnosti koja potiče finalnu potrošnju i time povećava vanjskotrgovinski deficit, Analitičari RBA, naime, procjenjuju da očekivani rast BDP-a u razdoblju koje je pred nama ne daje razloge za optimizam. "Pokazatelji iz druge polovice ove godine govore da je uslijedilo usporavanje ekonomske aktivnosti nakon rekordno visokih stopa rasta u prvom dijelu 2003. Primjerice, trgovina na malo je tijekom trećeg kvartala imala realno nultu stopu rasta, a i industrijska proizvodnja bilježi sve niže i niže stope", ističe se u analizama. Tako analitičari za 2004. očekuju daljnje usporavanje industrijske proizvodnje na 3,6 posto, "posebno u kontekstu postizbornog razdoblja koje redovito dovodi do vremenskog jaza do kreiranja nove vlade i uzimanja sto dana zaleta, te prestrojavanja menadžmenta u velikim državnim poduzećim". Prema očekivanjima analitičara trgovina bi ove godine trebala značajno usporiti svoj rast, a realni bi rast u trgovini na malo ove godine mogao pasti na 4 posto, dok se za 2004. očekuju daljnje usporavanje i procjenjuju da bi taj rast mogao biti oko 1 posto. Ističu pritom da bi glavni utjecaj na usporavanje trgovine mogao imati nastavak restriktivne monetarne politike koja upravo želi smanjiti osobnu potrošnju koja je generirana kroz kreditnu ekspanziju banaka prema stanovništvu, te neradne nedjelje za trgovinu. Analitičari RBA naglašavaju da će ova godina završiti s jednom od najnižih stopa inflacije (ispod 2 posto), a očekuju da će ona u sljedećoj godini biti u rasponu 2 do 3 posto. Do rasta bi, navode, moglo doći u kontekstu odgođene deregulacije cijena energenata (struja i plin), što može kreirati jednokratni pritisak na rast cijena. U idućoj godini ne očekuju se značajnije promjene tečaja, ali analitičari vjeruju da bi Hrvatska narodna banka mogla dopustiti blagu korekciju tečaja prema granici 7,70 kuna za jedan euro, s uobičajenim oscilacijama tijekom godine. Vezano za državni proračun, analitičari nakon izbora očekuju da će se pokušati smanjiti relativni deficit opće države u smislu da se održi razina deficita od oko 9 milijardi kuna u situaciji dok se nominalni BDP poveća do 200 milijardi kuna u idućoj godini. Prema tome, udio deficita opće države u 2004. iznosio bi oko 4,5 posto BDP-a. Analitičari RBA ističu da je 2004. politički izuzetno važna, budući da Europska komisija odlučuje hoće li će Hrvatska postati punopravni kandidat za članstvo u EU i time ući u grupu zemalja koje će pristupati EU u sljedećem valu (2007-2008). Ta odluka, naglašavaju, ekonomski će Hrvatskoj donijeti bolji kreditni rejting, lakši pristup kapitalu, te postaviti jasan cilj prilagodbe standardima EU. Kao jedan od prioriteta koje će nova Vlada morati početi rješavati ističu deficit na tekućem računu čija je posljedica i brzi rast vanjskog duga. "Očekujemo da će nova Vlada zajedno s HNB-om imati dovoljno kreativnih rješenja za smanjenje rasta zaduživanja države u idućim godinama. Deficit platne bilance treba rješavati u okviru problema deficita robne razmjene koji će nova Vlada nadamo se znati riješiti kroz privlačenje i poticanje izravnih inozemnih investicija u proizvodnju i izvozne djelatnosti (tzv. greenfield investicije). Tako bi se gospodarski rast umjesto potrošnjom, kao što je to do sada bio slučaj, poticao proizvodnjom, a Hrvatska se ne bi morala oslanjati na uspjehe turističke sezone radi poboljšanja stanja", zaključuju analitičari RBA.